Najnovije

PROPADAMO ZBOG EVROPSKE UNIJE: Dolaze gorki dani za srpske šećerane

BEOGRAD - Evropska unija sledeće godine ukida kvote za šećer, a države EU će zadržati subvencije koje daju svojim proizvođačima. Na naše tržište će onda nagrnuti jeftin šećer iz Evrope. Domaća industrija šećera imaće problemu, jer sa postojećom proizvodnjom od oko 300.000 tona slatkog kristala godišnje, kao ove sezone, mnogo su nam postojeći pogoni za proizvodnju šećera, koliko ih sada ima.
Veliki problemi za srpske šećerane (Foto: pixabay.com)

Veliki problemi za srpske šećerane (Foto: pixabay.com)

Prošle godine, prema podacima Privredne komore Srbije, proizvodnja šećera iznosila je 545.957 tona, što predstavlja količinu koja zadovoljava domaće potrebe, ali i kvotu za izvoz u EU, po preferencijalnom statusu u količini od 181.000 tona. Ove sezone, međutim, neće moći da se ispuni izvozna kvota, jer najpre moramo da podmirimo sopstvene potrebe, koje su oko 180.000 tona. - Ove godine biće proizvedeno ispod 300.000 tona šećera, gotovo upola manje nego lane i neće biti dovoljno za izvoznu kvotu od 181.000 tona - kaže Olga Čurović, direktorka Poslovne zajednice za industrijsko bilje. - Da bi zadovoljile domaće potrebe, šećerane će morati manje da izvezu, pa je veliko pitanje kako će se poslovati sledeće sezone. Ključni problem je u tome što kod nas nema posebnih podsticaja za proizvođače repe. Sve manje se isplati ratarima proizvodnja repe, jer šećerane neće imati para da im plaćaju cenu koju dobijaju poljoprivrednici u Evropskoj uniji. U Poslovnoj zajednici za industrijsko bilje navode da su naše fabrike sve manje konkurentne, a proizvodnja skuplja, jer cene šećera diktiraju svetske berze. Šećerane su racionalizavale proizvodnju, ali je problem što sada više od polovine troškova odlazi na repu. Dakle, neophodne su subvencije, kako bi ova privredna grana opstala i opet donosila značajan devizni priliv državi. Zarada od izvoza šećera 2013. godine bila je 171 milion evra, lane 140 miliona, a ove i sledeće godine tek će se videti. - Činjenica je da je značajna grana agrara u opasnosti - tvrdi Čurovićeva. - Koliko je alarmantna situacija, pokazuje podatak da je lane repa zasejana na 70.000 hektara, a ove je nije bilo na više od 42.000 hektara. Poljoprivrednik u EU, prilikom otkupa šećerne repe, dobije 35 evra po toni, pri tome mu osam do 10 evra, kroz subvencije, daje država ili neki fond, a 25 do 28 evra šećerana. U Srbiji, međutim, svih 35 evra mora da plati šećerana, zbog čega su naše fabrike sve manje konkurentne, a proizvodnja skuplja. - Očekujući promene u statusu šećera u Evropskoj uniji, koje se ogledaju u ukidanju kvote za proizvodnju šećera, čime će samo velike šećerane u EU moći da opstanu, domaći proizvođači zatražili su subvencionisanje primarne proizvodnje šećerne repe - kaže Nenad Budimović, sekretar udruženja za agrar PKS. - Traže i pom oć države za probijanje na veliko rusko tržište, dogovorom dve zemlje za dobijanje preferencijalnog izvoza šećera u Rusku Federaciju. Uprkos smanjivanju proizvodnje šećera na svetskom tržištu, očekuje se stabilna snabdevenost svetskog tržišta ovim proizvodom usled postojanja zaliha. Prošle godine izvezli smo značajne količine šećera. Izvoz slatkog kristala u 2014. iznosio je 236.059 tona, a najviše smo 61 odsto ukupnog šećera plasirali na tržište EU. Najviše u Rumuniju 22,9 dsto i Grčku (12,2), zatim Italiju (9,3), Mađarsku 7,2 odsto i dr. Što se zemalja u CEFTA regiona tiče, najviše smo izvezli u Makedoniju 15,3 odsto i BiH 14,3 odsto.

Bonus video

Molimo Vas da donacijom podržite rad
portala "Pravda" kao i TV produkciju.

Donacije možete uplatiti putem sledećih linkova:

PAŽNJA:
Sistemom za komentarisanje upravlja kompanija Disqas. Stavovi izneseni u komentarima nisu stavovi portala Pravda.

Kolumne

Najnovije vesti - Ratni izveštaji

VREMENSKA prognoza

Najnovije vesti - PRAVDA