Najnovije

Zapadni Balkan ili „čardak ni na nebu ni na zemlji“

Problemi često nastaju usled nedostatka komunikacije, kako među ljudima tako i između država.

Predrag Ćeranić (Foto: Jutjub)

Piše: Predrag Ćeranić

Zato je samit lidera Zapadnog Balkana pozitivno odjeknuo u regionu. Razgovori o privrednim projektima, izgradnji fabrika i puteva, mogu donijeti samo dobro jer donose nova radna mjesta, a etničke tenzije potiskuju u drugi plan. Susjedi treba da sarađuju, prevazilaze međusobne razlike i nerazumijevanje. Ako se stvari budu odvijale shodno željama iznesenim u Sarajevu, gdje je ovaj susret održan, Balkan bi umjesto da bude „bure baruta“ mogao postati veliko gradilište. Carinska unija, o kojoj se počelo govoriti, privredni zamah bi mogla pospješiti. Tako bi se stvorila i povoljna atmosfera za srpsko – bošnjački dijalog, ključ stabilnosti u regionu. Ali, u „bosanskom vilajetu“ zlo ne spava, pa su se tako našli i oni koji su obezvrijedili susret premijera Vučića sa predsjednikom Srpske Dodikom u Istočnom Sarajevu. Osnovna njihova primjedba sastoji se u minutaži, jer je po njihovoj štoperici taj sastanak nije trajao više od 15 minuta. To što je susret Trampa sa Angelom Merkel trajao isto toliko, niko i ne spominje. Dužina sastanka nije parametar njegovog kvaliteta. Naprotiv, višečasovni sastanci češće znaju biti mučni nego plodonosni.

Važnije je za samit održan u Sarajevu napomenuti nešto drugo. Što su zemlje Zapadnog Balkana međusobno bliže, to su zajedno sve dalje od EU. To su najprije shvatili u Hrvatskoj čiji predstavnici su dolazili na početni sastanak u Berlinu, pa su odustali, jer ih je sve podsjetilo na SFRJ i njenu moguću obnovu. Tako se za Zapadni Balkan uvriježilo tumačenje da su to zemlje koje još nisu članice EU, što ovom pojmu daje političko, a ne geografsko značenje. Naime, još prije tri godine, na prvom samitu zemalja Zapadnog Balkana održanom u Berlinu, vidjelo se da je NJemačka inicijator razgovora koji bi trebalo da donesu međusobno približavanje zemalja u regionu i potonje, kolektivno pridruživanje EU. Kolektivno pridruživanje znači da nijedna od ovih zemalja neće postati članica EU, već će sve zajedno činiti predvorje EU, „B zonu“, drugu ligu, kolokvijalno rečeno. U tom kontekstu treba posmatrati i inicijativu o carinskoj uniji koju zagovara Merkelova, a ideju je nedavno promovisao premijer Srbije Vučić.

U redu, od međusobnog ekonomskog povezivanja sa zemljama u regionu ne treba odustajati, ali odustati treba od iluzija tipa „EU nema alternativu“ i slaviti otvaranje pregovaračkih poglavlja. Očito da EU za Zapadni Balkan ima alternativu u vidu predgrađa, s ciljem da ne bude ni turska ni ruska interesna zona, a mogla bi poslužiti i kao prihvatni centar za migrante, koje je ponovo najavila Turska. Figurativno rečeno, za Zapadni Balkan što se NJemačke tiče, predviđen je status „čardaka ni na nebu ni na zemlji“, odnosno, niti će zemlje koje ga čine postati članice EU, niti će biti prepuštene evroazijskim integracionim procesima. Konačno, ne tako davno za postjugoslovenski prostor koristio se termin Jugoistočna Evropa, ali je unazad nekoliko godina promovisan izraz Zapadni Balkan, čime je ovaj region i terminološki izmješten iz Evrope. Možda je najbolji izraz upotrijebila Marija Todorova, bugarska istoričarka poznata po svojoj knjizi „Imaginarni Balkan“.

Izvor: Pravda

PAŽNJA:
Poštovani, molimo vas da se u komentarima držite teme teksta. Redakcija „Pravde“ zadržava pravo da skrati ili ne objavi komentare. Komentare koji sadrže govor mržnje*, psovke i uvrede, kao i komentare koji se ne odnose na vest koju komentarišete - ne objavljujemo. Takođe, neće biti objavljivane ni psovke i vulgarnosti, čak i ako čitalac koji komentariše umesto cele reči stvalja zvezdice.Komentare kojima nam skrećete pažnju na slovne greške, tehničke i druge propuste ne objavljujemo, kao i komentare koji se odnose na uređivačku politiku, ali će biti prosleđeni urednicima i na tome se zahvaljujemo.Molimo vas da obratite pažnju na pravopisnu i gramatičku ispravnost komentara koje šaljete, kao i da pišete malim slovima, prednost će imati komentari koji su napisani bez pravopisnih i gramatičkih grešaka, a komentari pisani velikim slovima se neće odobravati.
* Zakon o javnom informisanju – član 38: Zabranjeno je objavljivanje ideja, informacija i mišljenja kojima se podstiče diskriminacija, mržnja ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja nekoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihove seksualne opredeljenosti, bez obzira na to da li je objavljivanjem učinjeno krivično delo.

Najnovije vesti - Ratni izveštaji

Najnovije vesti - PRAVDA