Najnovije

OSIROMAŠENI URANIJUM NIJE ŠTETAN PO ZDRAVLJE? NATO nas u Beogradu ubeđuje da im pristupimo

Direktorka Centra za evroatlanstke studije Jelena Milić kazala je danas da, ako srpsko društvo želi članstvo u EU, kao i evroatlantske integracije, onda će podržati i rešenje u dogovoru Beograda i Prištine koje će Srbiju ostaviti na putu evrointegracija i obezbediti joj dalji razvoj.

NATO bombardovanje SRJ (Foto: Jutjub)

Milić je na otvaranju 6. Beogradske NATO nedelje istakla da evroatlantske integracije regiona, i zemljama u regionu i Srbiji, kao i evroatlantskoj zajednici, moraju biti primarni cilj i da se ovogodišnja NATO nedelja održava u vrlo dinamičnim okolnostima, čak i za region Zapadnog Balkana, koji se nalazi u bitnom istorijskom trenutku.

"Jedan od ključnih ciljeva ovogodišnje NATO nedelje je da omogući što tačniju aktuelnu procenu bezbednosne situacije u regionu, analizirajući razne moguće scenarije", kaže Milić.

Navela je da zapadna međunarodna zajednica smatra, kao i rukovodstvo Srbije, da je vreme da Beograd i Priština postignu konačno istorijski, multidimenzionalni sporazum o normalizaciji odnosa, koji bi obema strana omogućio da se konačno više fokusiraju na evropske integracije.

"Takav sporazum bi pomogao i drugim zemljama Zapadnog Balkana i našim evroatlantskim partnerima za zajedničko pronalaženje odgovora na bezbednosne izazove, društvene i političke izazove, a doprineo bi i učvršćivanju mira i stabilnosti u regionu", ističe Milić.

Sada je, prema njenim rečima, potrebno obratiti pažnju da prilikom procesa dolaska do tog rešenja kampanje dezinformacija koje dolaze i iz spolja i iz unutra ne odnesu prevagu nad činjenicama.

Prema njenim rečima, rešenje koje bi doprinelo razvoju Srbije, doprinelo bi i kosovskim institucijama koje tvrde da su posvećene evropskim integracijama.

"Letos se počeo primećivati nešto fleksibilniji pristup u podršci pronalaženju rešenja za normalizaciju odnosa između Beograda i Prištine, a pre svega SAD, i to rešenja u kojem Srbija ne bi izgubila sve", navela je Milić.

Dodaje da mnogi koji su intenzivno kritikovali EU za stabilokratiju, sada strahuju od stvaranja jednoetničkih država u slučaju sporazuma Beograda i Prištine i ističe da je to apsurdno.

Ona je rekla da je pred Srbijom još mnogo toga, jer vuče i dalje probleme iz prošlosti, ali ima i dosta stvari koje je Srbija do sada odradila, kao što je to da je do sada otvoreno 14 pregovaračkih poglavlja, da u multinacionalnim operacijama učestvuje skoro 300 pripadnika VS, da su održane i zajedničke vojne vežbe sa NATO-om...

"Savezništva su teška, ali Srbija mora to da razume i u trenucima kada nije lako, ali to podjednako važi i za zemlje regiona i međunarodnu zajednicu i one moraju pokazati više vere u sebe i raditi na tome da se sporazum između Beograda i Prištine ne zloupotrebi", zaključila je Milić.

Pščel: Nema dokaza štetnosti osiromašenog uranijuma

Robert Pščel iz Odeljenja za javnu diplomatiju NATO rekao je danas da je debata o uticaju osiromašenog uranijuma na zdravlje ljudi u redu, ali da je potrebno zasnovati je na činjenicama.

Upitan za posledice NATO bombardovanja u Srbiji i posledice po zdravlje građana Srbije, on je na NATO nedelji naveo da osiromašeni uranijum "koriste neke zemlje u određenim situacijama" i istakao da ne postoji međunarodna zabrana za njegovo korišćenje.

"Od 1999. godine mi uzimamo ta pitanja veoma ozbiljno. Osnovali smo poseban komitet NATO, u kojem su učestvovale i zemlje regiona, predstavnici UN, OEBS-a i zaključci tog tela su bili da nema dokaza štetnosti osiromašenog uranijuma na zdravlje ljudi. U tom trenutku nije bilo dokaza, a koliko znamo ne postoje novi dokazi", kaže Pščel.

Matić: U Srbiji postoje dva krajnje suprotstavljena gledišta

Direktor Kancelarije Saveta za nacionalnu bezbednost i zaštitu tajnih podataka Goran Matić je upoznao sagovornike da je u Skupštini Srbije formirano telo koje se bavi ovim pitanjem i koje je stupilo u kontakt sa telom u Italiji koje je takođe ispitivalo koliko je osiromašeni uranijum uticao na zdravlje italijanskih vojnika koji su učestvovali .

Prema njegovim rečima, u Srbiji postoje dva krajnje suprotstavljena gledišta po tom pitanju.

"Imamo krajnje negativan i krajnje pozitivan stav, imamo stručnjake koji kažu da je katastrofalna slika i drugi koji kažu da nije. Tek posle sveobuhvatnijih studija moći ćemo o tome da znamo nešto više", kazao je Matić i dodao da je to donekle i potenciranje problema iz devedesetih godina, što može znatno unazaditi odnose sa NATO, kakvi god da budu rezultati studije na kraju.

V.d. pomoćnik ministra spoljnih poslova Srbije Branimir Filipović je kazao da je dobro da se sagledaju posledice i da se onda da viđenje, da je činjenica da postoje različita gledišta, ali da je važno pustiti Komisiju da radi, a da se sa druge strane nastavi saradnja sa NATO-om i postignu zajednički ciljevi.

"Nato bombardovanje se ne može zaboraviti, svi imamo negativna iskustva, to su tragični događaji koji ne mogu da se zaborave, ali u našem zajedničkom interesu je da idemo korak dalje razmatrajući pitanja za budućnost, ne zaboravljajući prošlost", kazao je Filipović.

Jedan od projekata saradnje sa NATO i poverilački fond za uništavanje viška municije

Skrenuo je pažnju na dobar potencijal za saradnju Srbije i NATO i naveo projekat Program za mir i bezbednost, u kojem je do sada preko 20 projekata realizovano.

"Vojna saradnja nije bliska, ali civilna saradnja može biti ", kazao je Filipović i dodao da je jedan od projekata saradnje sa NATO i poverilački fond za uništavanje viška municije.

Prema njegovim rečima, to je u interesu Srbije, jer eliminisana je opasnost, osposobljavaju se kapaciteti za te aktivnosti, a projekat ima i bezbednosne i komercijalne efekte.

Vojna vežba "Srbija 2018" bez presedana

Osvrćući se na zajedničke projekte Pščel je izdvojio Vojnu vežba "Srbija 2018", za koju je naveo da je bez presedana i da je Srbija bila ambiciozna da se što bolje pripremi za tu vežbu i dokaže da može da učestvuje u Misijama UN.

"Dokazala je da je spremna da obučava iračke vojnike, a razlog obuke u Iraku je taj što razmatramo različite načine da se borimo protiv terorizma i zahvalni smo na srpskom doprinosu", kazao je Pščel.

Marinković: Statut Interpola poznaje samo prijem članica UN 

 Potpredsednik Skupštine Srbije Vladimir Marinković kaže da bi prijem takozvanog Kosova u Interpol bio presedan, navodeći da bi to ugrozilo stabilnost regiona.

Marinković je Tanjugu u okviru 6. NATO nedelje u Beogradu kazao da pitanje potencijalnog učlanjenja tzv. Kosova ne predstavlja samo bezbednosno pitanje već je, kaže, reč i o poštovanju međunarodnog prava.

"Zna se da Interpol u svom statutu podrazumeva prijem samo onih zemalja koje su priznate od strane Ujedinjenih nacija", podseća Marinković i dodaje da Srbija sprovodi diplomatske aktivnosti da do toga ne dođe, jer, kako kaže, na taj način se štiti zemlja, ali i stabilnost regiona.

Marinković na pitanje o dijalogu Beograda i Prištine odgovara da očekuje da konačno albanska strana počne da poštuje ono što je već potpisala u okviru Briselskog sporazuma.

On podseća da je, s druge strane, Srbija kredibilan partner međunarodnoj zajednici i svima koji žele mir i dijalog.

"Očekujemo da Priština poštuje ono što je potpisala i da utiče da srpski narod na KiM bude bezbedan", rekao je Marinković ističući da će Srbija insistirati na očuvanju teritorijalnog integriteta i suvereniteta.

Fabrici: Sastanak Vučića i Tačija važan kao deo procesa

Šef Delegacije EU u Srbiji Sem Fabrici izjavio je danas da je veoma važan sastanak predsednika Srbije Aleksandra Vučića i Hašima Tačija u Briselu koji će se održati večeras, ali i da nije ključan, već da je deo procesa koji je bitan.

"Važno je da se taj sastanak održava i da su obe strane pokazale predanost da se proces nastavi i da nastave da razgovaraju uz pomoć visokog predstavnika EU", kazao je Fabrici na panelu "Procena stabilnosti i bezbednosne situacije na Zapadnom Balkanu, uključujući postignuća i šanse politika EU i evroatlantskih integracija", u okviru šeste Beogradske NATO nedelje.

Konzistentan deo naše politike prema Zapadnom Balkanu jeste pronalaženje rešenja za Kosovo, kazao je Fabrici i naveo da je potrebno svestrano rešenje, sveobuhvatni dogovor koji bi bio osnova za budućnost.

"Srbija treba da posmatra budućnost sa optimizmom koji će se postići regionalnom saradnjom i verujemo da dogovor Beograda i Prištine neće biti samo budućnost za te dve zemlje, već će biti dobar primer i stepen koji treba postići i za druge zemlje regiona", naveo je Fabrici.

Fabrici je istakao da EU ne želi da NATO-om zameni Uniju i navodeći da će NATO poštovati neutralnost Srbije, naveo da će i EU to poštovati, kao i da su srećni da vide dobru saradnju Srbije i NATO-a, koja je garant sigurnosti u regionu.

"Srbija i EU mogu i rade zajedno i mislim da Srbija doprinosi našoj zajedničkoj bezbednosnoj politici, kao jedna od šest zemalja koje su dale najveći doprinos u našim misijama", kazao je Fabrici i dodao da će Srbija kao zemlja kandidat za članstvo u EU progresivno se usklađivati sa politikama Unijama, jer je potrebno da ostvari dodatne napore.

EU je svesna potrebe da izgradi stub na koji će se Evropa oslanjati, ali to nećemo raditi sami, već ćemo raditi i sa NATO, sa kojim smo tek u poslednjih nekoliko godina počeli da sarađujemo u oblasti odbrane, kazao je Fabrici.

Sigurnost EU je vezana sa sigurnošću i stabilnošću regiona Zapadnog Balkana, rekao je Fabrici i dodao da je napredak u regionu napravljen, ali da još nije završen, te da postoji niz ključnih izazova sa kojima se treba suočiti.

Fabrici je citirao deo Strategije EU za Zapadni Balkan u vezi bezbednosti i naveo da je članstvo zemalja regiona u EU investicija u sigurnost EU, snažne EU zasnovane na zajedničkim vrednostima.

Kako je naveo, ceo region se kreće napred i to je veliki signal za EU, koji donosi nadu, jer bi svi više voleli da izvoze stabilnost, nego da uvoze nestabilnost.

Ostajući u bezbednosnoj oblasti postoji oblast koja se toga isključivo tiče, a to je borba protiv terorizma, borba protiv nasilnog ekstremizma, nasilnog i sajber kriminala, rekao je Fabrici i dodao da se rezultati u tim oblastima polako postižu.

"Vi na Zapadnom Balkanu treba da radite kao i mi u EU, u skladu sa svojim mogućnostima sa svojim partnerima i to naročito sa NATO", kazao je Fabrici i dodao da se najviše radi na sveobuhvatnoj bezbednosti.

Šta Srbija traži od KFOR-a, saznajte OVDE.

Izvor: Tanjug

Bonus video

Molimo Vas da donacijom podržite rad
portala "Pravda" kao i TV produkciju.

Donacije možete uplatiti putem sledećih linkova:

Bonus video

Italijanski vojnici na Kosmetu umiru od osiromašenog uranijuma

PAŽNJA:
Sistemom za komentarisanje upravlja kompanija Disqas. Stavovi izneseni u komentarima nisu stavovi portala Pravda.

Kolumne

Najnovije vesti - Ratni izveštaji

VREMENSKA prognoza

Najnovije vesti - PRAVDA