„Ruska vojna operacija je imala jedan cilj — prekid agresije i sprečavanje mogućih novih napada. NJena organizacija i izvođenje je bilo strogo proporcionalno pretnjama Gruzije“, navodi se u komentaru povodom 10. godišnjice avgustovskih događaja iz 2008. godine na Kavkazu.
„Nakon završetka vojne operacije, jedinice Oružanih snaga Rusije su bile povučene sa teritorije Gruzije u oktobru 2008. godine u skladu sa sporazumom so kojeg su došli predsednik Rusije Dmitrij Medvedev i predsendik Francuske Nikola Sarkozi, koji je dopunjen dogovorom iz 8. sepetbra 2008. godine“, naglasili su u resoru.
Rusija smatra da bi pravilan korak bio potpisivanje sporazuma o uzajamnom nenapadanju između Gruzije, Južne Osetije i Abhazije.
Ambasador Rusije u Činvaliju Marat Kulahmetov je rekao da u sadašnjim uslovima ima dovoljno ruske vojske u Južnoj Osetiji.
„Ako bude bilo potrebno — imamo ljude koji se bave tim pitanjem, donećemo odgovarajuću odluku“, rekao je Kulahmetov, odgovarajući na pitanje da li ima potrebe da se poveća vojno prisustvo Rusije u Južnoj Osetiji u pozadini aktivne težnje Gruzije da uđe u NATO.
On je dodao da Moskva prati vojne vežbe NATO-a u Gruziji i neće dozvoliti destabilizaciju na granici sa Južnom Osetijom.
„Na teritoriji Južne Osetije se nalazi 4. Vojna baza i pogranična uprava FSB Rusije koja osigurava bezbednost Južne Osetije. Zapad to uzima u obzir“, ukazao je ambasador.
Još 1992. se većina stanovnika izjasnila za ujedinjenje sa Rusijom. Građanima su bila postavljena dva pitanja — da li se slažete da Republika bude nezavisna i da li se slažete sa odlukom rukovodstva o prisajedinjenju Rusiji? Izlaznost je bila fantastična — 97 odsto građana je izašlo na birališta, a na oba pitanja pozitivno je odgovorilo čak 99,9 odsto glasača.
Međutim, Gruzija je, uz pomoć Amerike, pokušala vojnim putem da povrati taj region sa 50.000 stanovnika u avgustu 2008. godine, što je propalo nakon vojne intervencije Moskve.
Nakon toga, Rusija je priznala suverenitet bivših autonomnih oblasti i nastavila je da finansijski pomaže Južnu Osetiju. Samo ove godine Moskva je izdvojila 8,2 milijarde rubalja za podršku toj zemlji.
Južnu Osetiju kao nezavisnu državu, osim Rusije, priznale su i Nikaragva, Nauru, Venecuela i Tuvalu, dok je međunarodne organizacije poput UN-a i OEBS-a, kao i zemlje Zapada smatraju delom Gruzije.
Svoju želju da budu Rusi stanovnici Republike indirektno su potvrdili i na referendumu 2011. godine, kada su se izjašnjavali o tome da li bi ruski jezik trebalo da dobije status državnog jezika — 83,5 odsto ljudi je odgovorilo potvrdno.
Pročitajte OVDE kakva je to poslednja reč vojne tehnologije.
Izvor: rs. sputniknews