Najnovije

ŠTA MOŽEMO NAUČITI IZ PROŠLOSTI, HOĆE LI SRBIJA PRAVITI ISTE GREŠKE? Dan primirja je i dan za razmišljanje o budućnosti!

Na današnji dan 11.11. kada se obeležava Dan primirja u Prvom svetskom ratu uvek se setimo naših heroja tog vremena koji su slobodu našeg naroda krvavo platili. Te slavne pobede i slavno žrtvovanje nikada ne treba da budu zaboravljene. Lekcije koje smo tada učili na svojoj koži smo još par puta ponavljali u vremenima koja su došla posle toga. Srpski narod je položio previše života na olatru slobode kroz ratove u dvadesetom veku da bi imao sadašnji status.

Srpski vojnici iz Prvog svetskog rata

Piše: mr Vladmir Prebiračević, direktor Srpsko-Ruskog centra “Majak”

Mnoge ideje kroz taj dvadeseti vek smo imali i sprovodili od Kraljevine Jugoslavije pa na ovamo. Svaka ideja je donela da Srba bude manje i da nam Srbija bude manja. Donosili smo slobodu drugim narodima pa čak i prali njihove nacionalne biografije i stavljali ih na listu pobednica u oba svetska rata iako ni najmanje nisu zaslužili ni milost a ne nešto više.

Borba našeg naroda je neprestana i imam osećaj da se opasnost sve prisutna samo da menja oblike kojima nas zaokuplja. Borimo se za svoju veru, za svoju slobodu, za svoju državu, za svoje običaje, za svoj jezik, za svoju ćirilicu , za svoje pravo na život. Borimo se za istinu i pravdu u ovom istini i pravdi ne naklonjenom svetu.

I kao da nas ta borba vrti u krug. Posle svih ideja jugoslovenstva u kojima smo kao narod svesrdno učestvovli i propali skoro nepovratno evo nas na pragu EU već devetnaest godina. Mnogo je to godina i pogaženih nacionalnih interesa za rad sedenja na pragu. Opet smo sve svoje podredili zarad tuđeg interesa. Prvo prilagodiš bezuslovno ekonomiju na svoju štetu pa se decenijama dižeš iz blata pa uništiš svoju vojsku za rad navodne stabilnosti a ustvari da više ne možeš ni da se braniš. Promeniš obrazovanje po cenu da ti drugi pišu istoriju, pa usaglašavaš spoljnu politiku onako kako glavnima u toj igri odgovara opet po cenu sopstvenih interesa. I tako redom. I opet nismo ni blizu ostvarenja onoga čemu smo stremili.

U sred iluzije zvane obećana zemlja Evropska unija pojavi se Makron koji kaže nema više proširenje a i kad ga bude (a to neće skoro) neće biti uređeno na isti način kao do sada. Neće Francuz da bude u senci Nemačke više. Ali ni Mađar neće da trpi da mu drugi određuju koga da naseli na svoju teritoriju i posle još gomilu problema sa tim doseljenicima da ima. Neće ni Slovaci i Česi a ni Poljaci da gledaju plemenske ratnike i potencijalne glavoseče sa Bliskog istoka na svojim ulicama. Pogledajte kakve tolerantna Švedska ima probleme i ostale zemlje Skandinavije. Neće ni Italijani više Afrikance da puštaju da im pljačkaju, siluju, ubijaju i diluju po zemlji. Isto to se događa i po Nemačkoj gde su starosedeoci ipak sve desnije opredeljeni. U Evropi jača desničarska orijentacija i to sa razlogom. Neće Francuz da bude rob američke i britanske spoljne politike više. Ponovo se bude nacije i nacionalni interesi koje treba zaštititi. Sa tim saznanjem treba i pristupati strategiji odnosa sa Evropskom unijom u koju svakako nećemo skoro.

Jačanje sopstvenih kapaciteta i sopstvene države i sopstvenog naroda je imperativ broj jedan. Sloboda koju smo kroz vekove krvavo plaćali ne treba da bude bačena pod noge za rad nekih iluzija. U mnogim smo iluzijama učestvovali a i mnogim smo sebe dosta dali. Red je da neke prođu direktno i bez nas. Nekad smo imali parolu „Bolje grob nego rob“ a danas je dovoljno i jedno kurtoazno „Ne hvala“!

O “neprobojnom srpskom bedemu” na koji se Hrvatska slomila, pročitajte OVDE!

Izvor: Pravda

Bonus video

Molimo Vas da donacijom podržite rad
portala "Pravda" kao i TV produkciju.

Donacije možete uplatiti putem sledećih linkova:

PAŽNJA:
Sistemom za komentarisanje upravlja kompanija Disqas. Stavovi izneseni u komentarima nisu stavovi portala Pravda.

Kolumne

Najnovije vesti - Ratni izveštaji

VREMENSKA prognoza

Najnovije vesti - PRAVDA