Najnovije

PRE 25 GODINA BIO JE OBIČAN OPŠTINSKI ČINOVNIK: Kako je Vladimir Putin došao na čelo države i promenio Rusiju zauvek?

Putin je pre 25 godina bio nepoznati opštinski činovnik u Sankt Peterburgu, a samo pet godina kasnije postao je gospodar Kremlja zahvaljujući intervenciji u Čečeniji.

Vladimir Putin (Foto: kremlin.ru)

Ruske trupe su 11. decembra 1994. godine napredovale iz tri smera u pobunjenu Čečeniju, u akciji koja će doneti istorijsku promenu i Rusiji i svetu. Taj napad nagovestio je ne samo početak Prvog čečenskog rata, nemilosrdnog sukoba u kome su poginule desetine hiljada ljudi, već i prekretnicu, koja je Rusiji donela novog vladara, koji je na tronu države već dve decenije, piše NJujork tajms.

Putin je u to vreme bio nepoznati opšinski činovnik u Sankt Peterburgu, a samo pet godina kasnije postao je gospodar Kremlja, i to zahvaljujući čečenskom ratu. Kada je tadašnji predsednik Boris Jeljcin, prvi izabrani čelnik Rusije, pre 25 godina najavio da će "upotrebiti sva sredstva koja su na raspolaganju državi" kako bi srušio čečenske zahteve za nezavisnošću, očekivao je da će pokoriti Čečene brzim ratom i pokazivanjem sile. Umesto toga, čečenski rat trajao je gotovo dve godine i nije postigao nijedan od glavnih ruskih ciljeva osim smrti vođe regiona DŽohara Dudajeva i uništavanja grada Groznog.

Nažalost, udario je i temelje Drugom Čečenskom ratu koji je počeo 1999. godine koji je ubrzao Jeljcina - bolesnog, ali i često pijanog - da preda vlast Putinu uoči novog milenijuma.

Stravična brutalnost sukoba pretvorila je ono što je počelo kao sekularni nacionalistički pokret u Čečeniji, u sukob sve više obojen militantnim islamom, a mnogi borci su svoju bitku protiv Rusije gledali kao deo globalnog džihada. Novac i borci slivali su se s Bliskog Istoka, pretvorivši tako Čečeniju u oranicu za nasilnu ideologiju Al-Kaide.

Jeljcina su upozoravali da će biti "krvi do kolena, kao u Avganistanu", a mnogi njegovi ključni saradnici podneli su ostavke. Prvi čečenski rat završio se pat pozicijom. Rusija se povukla nakon što je potpisala mirovni sporazum kojim je konačni status Čečenije ostao nerešen.

Ruski debakl i odlazak iz Čečenije ostavio je opustošenu zemlju koja je brzo potonula u bezakonje i sukobe među suparničkim frakcijama. Zato je uspon bivšeg agenta KGB Vladimira Putina, koji se založio za uspostavljanje reda, bio neizbežan.

Invazija iz 1994. godine "bila je pravi prelaz Rubikona za Rusiju", prema oceni stručnjaka. Službeni broj poginulih u ruskoj vojsci iznosio je gotovo 6. 000, ali nezvanične procene davale su dvostruko veću cifru. Broj umrlih civila procenjuje se između 30.000 i 100.000.

Jeljcinova odluka da pošalje trupe u Čečeniju bila je motivisana željom za "vraćanjem ustavnog poretka". Samo petnaest dana pre glavne invazije desetine tenkova i oklopnih transportera slivali su se u Čečeniju. No, pobunjeni čečeni uspeli su da uhvate ruske tenkovske posade.

Neuspeh je doveo maltene do javnog ruganja ruskoj vojsci. Iako je prethodno Pavel Gračev, ministar odbrane, izjavio na televiziji da bi oružane snage mogle da preuzmu kontrolu nad Čečenijom sa "jednom jedinicom u roku od nekoliko sati“, to mu se obilo o glavu. Jeljcin je ubrzo naredio vojsci da krene u invaziju.

Katastrofalni neuspeh oružanih snaga učinile su gospodina Gračeva možda najomraženijim čovekom u Rusiji, zbog optužbi da se zalagao za vojno rešenje kako bi skrenuo pažnju od glasina o njegovoj i korumpiranosti njegovog ministarstva. Nakon propalog novogodišnjeg napada na Grozni, ruske snage su sravnile grad sa zemljom i konačno ga zauzele.

Međutim, Čečeni su Grozni ponovno osvojili sledeće godine i opkolili ruske snage u drugim većim gradovima. U avgustu 1996. godine general Aleksander Lebed, Jeljcinov savetnik za nacionalnu bezbednost postigao je dogovor sa Čečenima da se zaustave borbe.

Jeljcin, sve manje sposoban i pod političkom opsadom, u početku nije prihvatao sporazum, kojim bi efektivno priznao ruski poraz, ali ga je, na kraju, odobrio.

Nemačkoj preti kolaps ako u narednih godinu dana ne uradi ovo! Više o tome OVDE.

Izvor: Srpski Telegraf

Bonus video

Molimo Vas da donacijom podržite rad
portala "Pravda" kao i TV produkciju.

Donacije možete uplatiti putem sledećih linkova:

PAŽNJA:
Sistemom za komentarisanje upravlja kompanija Disqas. Stavovi izneseni u komentarima nisu stavovi portala Pravda.

Kolumne

Najnovije vesti - Ratni izveštaji

VREMENSKA prognoza

Najnovije vesti - PRAVDA