Najnovije

RUSKI TALAS ODMAZDE: Kako mogu da izazovu daljinski cunami i potope Ameriku?

Da li je 32 kompleksa dovoljno da spreče Sudnji dan? Odgovor na ovo pitanje daje se svrhom ovog super-oružja, koje je stvoreno kao preventiva za američki nuklearni napad na Rusiju, uključujući Poljsku, Rumuniju i, kako se pretpostavlja, baltičke države sa Ukrajinom.

Talas (Foto: Pixabay)

Komentari zapadnih stručnjaka, dobijeni nakon početka testiranja "Posejdona" i članka "Cunami s nišanom na Vašington", pokazali su da je svrha ovog podvodnog kompleksa na zapadu ostvarena u dovoljnoj meri. Prema tome, oružje je nazvan Mašinom Sudnjeg dana, slično kobaltnoj bombi koju je izumio Leo Silard pre pola veka.

Ruski "Posejdon" je fokusiran na uništavanje mornaričkih baza i infrastrukture u obalnom području kontinenta koristeći radioaktivni cunami (R-cunami), tako da je flota odsečena od ekonomije države.

Stoga je ulazak mornarice u more i njihova dominacija u Svetskom okeanu blokirana. Takva svrha "Posejdona" bila je izvan pažnje stručnjaka za odbranu i nacionalnu sigurnost Roberta Farlija.

Da bi potopili nosač aviona, dovoljni su "Kalibar", "Kinžal" ili "Cirkon". Upečatljiv faktor podmorske nuklearne eksplozije je osnovni talas koji je stvoren, na primer, korišćenjem detonacije naboja od dva megatona u ljusci kobalta. Sadrži parno-vazdušnu smešu (PVA), koju izvodi udarni talas ispod vode u obliku cveta zasićenog radioizotopom Kobalt-60, koji nosi osnovni talas.

Prisustvo takvog naboja ukazuje na to da je namena kompleksa da uništi infrastrukturu neprijatelja, nosače aviona i brodove koji stoje na putu ili da prelaze preko kontinentalnog pojasa.

Američka ranjivost je da je ekonomski razvijeni deo zemlje koncentrisan na istočnoj obali i odvojen je od podvodnim sprudom.

Pošto je cunami dug talas, on ima malu visinu preko dubine okeana - do pola metra, a pomorci ne mogu da ga primete. Na sprudu, dubina je jednaka desetinama metara, brzina cunamija se smanjuje, ali visina se diže na 100 metara ili više, što pogoduje sklanjanju prema podvodnom kanjonu.

Problem sa američkom flotom je u tome što brodovi neće imati vremena da napuste bazu i odu na otvoreno more, to jest da prevladaju kritičnu udaljenost od ruba vode do ruba spruda.

Razlike u baznom talasu

Vojni analitičar David Hambling, verujući da nuklearna podmornica Posejdon ne predstavlja opasnost za kontinentalni deo SAD, pokazao je zaostale poglede. Opravdavajući svoju tezu, nacrtao je izveštaj V. G. van Dorna, koji je podnet Pentagonu 1968. godine. Ali tada su se oslanjali na linearne talasne jednačine da bi proučavali gigantske talase. Danas se proučavanje cunamija zasniva na numeričkom rešenju nelinearnih hidrodinamičkih jednačina i potpuno je konzistentno sa posmatranjem cunamija u 21. veku.

U SAD ima dovoljno autoritativnih stručnjaka, kao što su Čarls Feferman i Peter Konstantin sa Univerziteta Prinston, čiji je zaključak značajan za Pentagon, Kongres i Belu kuću. U Evropi, kvalifikovano rešenje o R-cunamiju "Gnev Tore" može dobiti rukovodstvo EU od profesora Adrijana Konstantina sa Univerziteta u Beču.

Proučavanje ovog fenomena i njegove uloge u životu planete je dobro prikazano u filmu "Mega cunami iz ostrva La Palma, Španija" TV kanala "Diskaveri", koji je napravljen na osnovu istraživanja naučnika iz različitih zemalja, kao i modeliranje posvećeno izumiranju dinosaurusa kao rezultat pada asteroida u Meksički zaliv, napravljen od strane osoblja Univerziteta u Mičigenu.

U poređenju sa La Palmom (Kanarska ostrva), koji se smatra izvorom cunamija, ciljevi "Poseidona" nalaze se u Bermudskom trouglu, tj. ne u blizini Afrike, već u neposrednoj blizini istočne obale Sjedinjenih Država.

Vodeći cvet, koji formira bazni talas, usmeren je vertikalno, tako da se većina energije troši na prevazilaženje sile gravitacije. Postignuća ruskih naučnika u geoinženjeringu omogućila su koncentrisanje udarnog talasa u horizontalnom pravcu.

U ovom slučaju, prožima celu dubinu okeana do dna, pa veštački cunami pada pod definiciju prirodnog, nastalog tokom zemljotresa.

Udarni talas nuklearne eksplozije širi se radijalno u prostoru. Kada se zemljina kora pomakne, ona se okreće horizontalno u stranu, u zavisnosti od uticaja ploča jedna na drugu. Dakle, energija eksplozije se zapravo udvostručuje i postaje usmerena. Nauka ne poznaje mehanizam okidanja kolizije litosferskih ploča. Veruje se da se može pokrenuti ako se pronađe “tanko mesto” između njih kako bi oslobodilo tektonsku energiju.

Garante za realizaciju ruskog podvodnog "Posejdon" bilo je pronalazak usmerene eksplozije po analogiji sa oblikovanim nabojem prema formuli u kojoj se kombinuje dobitak sa gubitkom energije od ne više od 10 procenata. Zbog toga je ovaj dron stekao sposobnost da koncentriše energiju iz epicentra eksplozije u datom pravcu.

Krajnja tačka je meta u obalnoj zoni, tako da lanser mora biti na značajnoj udaljenosti kako bi '’uzbudio'’ što više vode u okeanu. Kao rezultat toga, dobijamo R-cunami, tj. dugi talas, koji uključuje baznu liniju sa PVA, i uopšte, Mašinu Sudnjeg dana.

Mete na Atlantskom groblju

Kao mete se mogu izabrati za Norfolk, Novi London i Kings Bej. Kolumnista i vojni analitičar Kajl Mizokami zabrinut je zbog sudbine podmornica klase Ohajo. Na kraju krajeva, u Norfolku (Virdžinija) nalazi se glavna mornarička baza Atlantske flote Sjedinjenih Država. Južno od Virdžinije nalaze se rt Hateras i "Atlantsko groblje" u blizini '’Spoljnih limenki'’ - uskih ostrva i peščanih barijera. Država Virdžinija je poznata po motu "Takva je sudbina tirana!" U čast ubice američkog predsednika Abrahama Linkolna.

Ako uzmemo u obzir da je Tiranosaurus Reks - "kralj svih guštera" živeo u Severnoj Americi i pao pod cunami nakon što je asteroid pao u Meksički zaliv pre 65 miliona godina, onda ovaj moto, zajedno sa "Atlantskim grobljem", zvuči proročki.

Od ulaza u zaliv Česapik između ostrva Fišermans i Virdžinija Bič do Hamiltona (Bermuda) ima 1151 kilometar, do ivice spruda 127. Prosečna dubina okeana na ovom području je pet kilometara, tako da je brzina cunamija 800 kilometara na sat, sto puta brže od Golfske struje. Dubina u podmorskom kanjonu Norfolka je 1000 metara, ali na rubu spruda, to jest na zapadu, 70 metara i pada na 10 na ulazu u zaliv Česapik. Podmorski kanjoni nalaze se severno od linije Jom Kipur, koja teče od Hamiltona do zaliva Česapik.

Od Hamiltona, cunami će se tiho "prikrasti" do ruba spruda za 77 minuta. US Geological Survey će sigurno registrovati seizmički događaj u Bermudskom regionu, ali je nemoguće detektovati cunami u okeanu i povezati ga sa seizmičkim događajem.

Nakon izlaska na sprud, brzina cunamija će se smanjiti, ali će se visina talasa povećati kako padne dubina. Na preostalih 127 kilometara do ulaza u zalivv Česapik, Obalna straža SAD-a će se susresti sa značajnim prirodnim fenomenom - cunamijem "Jom Kippur" (na hebrejskom - "Sudnji dan", na arapskom - "Kiamat").

Ovih 127 kilometara predstavlja kritičnu udaljenost, jer nijedan brod nije u stanju da izađe iz Norfolka izvan granica kontinentalnog pojasa u 77 minuta do otvorenog mora.

Za poređenje: 2003. godine uragan Izabel poplavio je Fišermans Ajlend sa površinom od 7,5 kvadratnih kilometara, što je mnogo veće od veličine nosača aviona. Na '’spoljnim limenkama'’, brzina vetra 18. septembra dostigla je 165 kilometara na sat. Južna Karolina, Virdžinija i Merilend su tada najviše pretrpeli, a šteta je iznosila 3,6 milijardi američkih dolara.

Put uragana sa istoka Bahama poklapa se sa cunamijem "Jermungand" ("DŽinovski štap"), ali gustina vode je 800 puta veća od gustine vazduha. Šteta se povećava mnogo puta i pogoršava PVA. Dakle, nakon cunamija, nastaviće se jednoćelijski život, za koji svo bogatstvo carstva neće imati nikakvu vrednost.

Podmornice druge flote američke mornarice nalaze se u Novom Londonu (Groton). I od Novog Londona do Hamiltona i od NJujorka, tačnije, od Gornjeg NJujorškog zaliva do Hamiltona je oko 1200 kilometara, tako da ćemo ih razmotriti zajedno u slučaju cunamija Jom Kipur. Udaljenost od Novog Londona do ivice spruda je 171 kilometar, a od Gornjeg NJujorškog zaliva 211.

Razlika od 40 kilometara pri brzini cunamija od 800 kilometara na sat je neznatna. Ovde se ivica spruda završava u kanjonima Berkli, Gudson i Blok od 70-100 do 1000-2000 metara. Udaljenost od Hamiltona do ivice spruda će pokriti talas za 76 minuta, prelazeći preko Golfske struje, kao puter.

Na preostalih kritičnih 190 kilometara do ruba vode, "Sudnji dan" će potopiti svaki brod i početi da sruši gradove poput domina. Nijedan brod neće imati vremena za 76 minuta da izađe na otvoreno more.

Baza "Kings Bej" se nalazi na 1595 kilometara od Hamiltona. Od Kings Beja do ivice spruda ima 415 kilometara. Cunami Sudnjeg dana će stići do ruba spruda za 89 minuta i preći preko zaliva Sv. Andreja i St. Morisa i ostrva Kamberlend na Kings Bej.

Udaljenost do ruba spruda na 415 kilometara ne ostavlja nikakve šanse da podmornice pobegnu na otvoreno more. Pošto cunami nosi na vrhu PVA, ova baza, kao i druge baze Atlantske flote, ima plovne puteve i podvodne tunele za tajni prolaz u okean, koji će biti napunjeni radioaktivnim muljem koji se melje sa kontaminiranom rastinjem iz Sargasovog mora.

Karakteristično je to što cunami sa svojim epicentrom u San Huanu na severu ostrva Portoriko - sa Koriolisovom silom uzetom u ravnoj liniji, prodire u Sargasovo more do Baltimora. Zbog toga, iz regiona Portorika, ogromni talas će se dići ispred Golfske struje i izazvati katastrofalne klimatske promene.

Štaviše, "Jermungand" zajedno sa "Jom-Kipurom" može formirati nametanje talasa, što će povećati uništenje. Od ulaza u zaliv Česapik do San Huana (Portoriko) ima 2276 kilometara, od ulaza u zaliv do ruba spruda, istočno od rta Hateras ima 216. Dakle, 2060 kilometara od San Huana do ruba spruda cunami prelazi za 147 minuta, a povlači se u Antilskoj struji.

Dakle, da bi "Jermungand" i "Jom-Kipur" došli zajedno, potrebno je da se pokrene "DŽinovski štap" 74 minuta pre "Jom-Kipura", ali to nije neophodno, pošto je došlo za 2,5 sata, to bi podržalo cunami i isperalo bi celu infrastrukturu oko zaliva Česapik, uključujući Vašington, i Norfolk će postati novo „groblje Atlantika“.

Neće biti teško videti da „Kings bej“ na „očima“ „DŽinovskog štapa“ u kombinaciji sa „Jom Kipurom“ „čiste“ istočnu obalu SAD, uključujući i Bahame.

Portoriko se spaja sa istoimenim rovom (8385 metara), gde se Karipska ploča spaja sa severnoameričkom. Stoga se postavlja pitanje: šta će se dogoditi ako se nuklearno naelektrisanje digne u rovu u Portoriku? Dubina uranjanja "Posejdona" (1000 metara) ne pruža takvu mogućnost.

Ipak, hipotetičko pitanje ostaje na dnevnom redu Sudnjeg dana: šta ako dron "propusti" i eksplodira na dnu rovova u Portoriku?

Jasno je da će Armagedon početi na kontinentu, označen linijom od sliva do Meksičkog zaliva, a nakon apokalipse sadašnja populacija će biti zamenjena ćelijama koje će emitovati Sic Semper Tiranis (“Smrt tiranima!”).

U ovom trenutku, sat sudnjeg dana pokazuje 23 sata i 58 minuta, kao 1953. godine, kada je svet bio na ivici samouništenja nakon eksplozije dve termonuklearne bombe u Sjedinjenim Državama i SSSR-u. Novi samit u Jalti "O svetskom poretku u narednih 75 godina" uz učešće SAD, Rusije i Kine može da vrati svoje kazaljke nazad. Dve države pristaju da učestvuju, a treća strana mora odlučiti o američkom Kongresu.

Kako je otkrivena Hitlerova izgubljena flota, pogledajte OVDE.

Izvor: Pravda

Bonus video

Molimo Vas da donacijom podržite rad
portala "Pravda" kao i TV produkciju.

Donacije možete uplatiti putem sledećih linkova:

Bonus video

Posejdon

PAŽNJA:
Sistemom za komentarisanje upravlja kompanija Disqas. Stavovi izneseni u komentarima nisu stavovi portala Pravda.

Kolumne

Najnovije vesti - Ratni izveštaji

VREMENSKA prognoza

Najnovije vesti - PRAVDA