Najnovije

BEŽANIJA! Hrvatski kontingent u Kuvajtu čeka razvoj situacije! Da li sledi masovno povlačenje sa Bliskog istoka?

Četrnaest pripadnika Hrvatske vojske iz 2. i 3. hrvatskog kontingenta NATO-ove misije u Iraku NM-1 od 7. januara su u Kuvajtu, zbog porasta napetosti u regiji nakon američke likvidacije iranskog generala Kasema Sulejmanija.

Američka vojska (Foto: amry.mil)

Drugi kontingent upravo je završio svoju misiju i trebali su ove nedelje biti vraćeni u Hrvatsku, ali je to zbog porasta napetosti odloženo i to će biti obavljeno u sledećih nekoliko dana.

"Razmatramo dve opcije prevoza. Jedna je vojno – preko naših saveznika, a druga je civilni komercijalni let. Kuvajt nije ugrožena zona, tako da i ta inačica dolazi u obzir. Mi smo u koordinaciji sa našim Ministarstvom spoljnih i evropskih poslova i našim veleposlanstvom u Kuvajtu i rešit ćemo na vreme sve administrativne stvari za njihov povratak", kaže zapovednik Zapovednog operativnog središta Glavnog stožera Oružanih snaga RH brigadni general, Krešo Tuškan.

Koliko vojnika ostaje u Kuvajtu

Sedam pripadnika 3. kontingenta, koji su u Irak stigli krajem decembra, ostaje u Kuvajtu.

"Oni su još uvek pripadnici NATO-ove misije u Iraku. Misija nije ukinuta, nego je premeštena iz Bagdada u Kuvajt. Oni će dole odrađivati određene zadaće i njihov status je da su na čekanju zavisno od odluka NATO saveza, odnosno nacionalnih odluka", pojašnjava general Tuškan.

"Htela bih naglasiti da je sigurnost naših vojnika najvažnija, da pozorno pratimo situaciju, da smo u stalnom kontaktu s našim saveznicima i da će se u skladu s tim donositi i odluke", kaže glasnogovornica Ministarstva obrane, Irena Rački.

Broj angažovanih u hrvatskoj misiji

U rotirajućoj hrvatskoj misiji sudeluju četiri oficira i tri podoficira i u redovnim uslovima angažovani su na zadacima savetnika Ministarstva obrane Iraka i Glavnog stožera Iračkih oružanih snaga, na stožernim dužnostima unutar Zapovedništva misije NM-1 te na poslovima vojne policije.

Misija NM-1 je obučno-savetodavna misija koja je u Iraku na poziv iračke vlade u kojoj sudeluju vojnici iz 29 država članica NATO-a, kao i partnerskih zemalja.

Od novembra prošle godine zapovednica misije je kanadski general DŽeni Karnigan.

I neke druge države poput Kanade, Nemačke i Rumunije povukle su svoje vojnike iz Iraka, a neke poput baltičkih zemalja, Francuske ili Češke nisu.

Šta posle odluke o povlačenju iz Iraka

Šest slovenskih vojnika sudeluje u paralelnoj misiji Inherent Resolve u Iraku koju vode Sjedinjene Države, i 8. januara je odlučeno da se i oni povuku iz Iraka, o čemu je irački premijer Abdul Mahdi pismom obavešten od američke vojske, 7. januara.

"Cela NATO obučna misija je na stend baju, izvučena u Kuvajt i – kao što je glavni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg rekao – pažljivo se prati razvoj situacije u zemlji, ne bi li se po mogućnosti nastavilo s obučnim delovanjem, kada se za to sklope okolnost", kaže vojni analitičar Igor Tabak s portala "Obrana i sigurnost".

Postoji li mogućnost da se izbjegne eskalacija sukoba

"Nadajmo se. U noći nakon ovog iranskog napada suzdržanošću američkog odgovora i iranskim pažljivo doziranim objavama otvoren je određeni prostor za diplomaciju. sada treba videti – jesu li današnja Trampova javna obraćanja temelj za neki razgovor i bar privremenu obustavu eskalacije, ili ne. To je još otvoreno, ali evo – bar postoji šansa", procenjuje Igor Tabak.

Pročitajte OVDE koja je to katastrofalna Trampova greška.

Izvor: Radio Slobodna Evropa

 

Bonus video

Molimo Vas da donacijom podržite rad
portala "Pravda" kao i TV produkciju.

Donacije možete uplatiti putem sledećih linkova:

PAŽNJA:
Sistemom za komentarisanje upravlja kompanija Disqas. Stavovi izneseni u komentarima nisu stavovi portala Pravda.

Kolumne

Najnovije vesti - Ratni izveštaji

VREMENSKA prognoza

Najnovije vesti - PRAVDA