Najnovije

Josipović: Jasenovac je genocid

ZAGREB - Državni vrh Hrvatske je u Jasenovcu na komemorativnom skupu oštro osudio ustaški režim i poručio da genocid i zlo koje se dogodilo u jasenovačkom koncentracionom logoru nikada ne smeju biti zaboravljeni.
Foto: Predsjednik.hr

Foto: Predsjednik.hr

Na komemoraciji u Spomen području Jasenovac, povodom 69. godišnjice proboja zatvorenika iz koncentracionog logora Jasenovac, predsednik Hrvatske Ivo Josipović rekao je da se u Jasenovcu dogodio genocid koji se ne sme zaboraviti i koji nikad neće prestati da boli. „Jasenovac je jedno od mesta koja ostaju zauvek u kolektivnom sećanju iako je stvoreno s ciljem da bude mesto zaborava, stratišta”, naglasio je Josipović i ocenio da su oni koji su Hrvatsku želeli da stvore na zločinu, učinili zlo hrvatskom narodu. On je izrazio žaljenje što se takav zločin dogodio u ime hrvatske državnosti. „Tu su ljudi bili krivi i mučeni jer su bili krivog svetonazora i vere, jer nisu sledili pravi, pod navodnicima svetonazor”, rekao je Josipović i dodao da je tokom Drugog svetskog rata ogromna većina hrvatskog naroda bila protiv takve ideologije i zločina. „Dugujemo sećanje svakoj pojedinačnoj žrtvi koja je ovde i drugde stradala.¦Zlo nikada ne sme da bude izgovor za drugo zlo. Ovo mesto mora da bude štit protiv zla”, naglasio je predsednik i upozorio da su „zameti fašizma i drugih totalitarnih ideologija latentna pretnja”, posebno u velikim ekonomskim krizama. Premijer Zoran Milanović poručio je da Jasenovac mesto koje podseća na „zlo u čoveku u koje ne veruješ dok se ne dogodi”. „Zločini su ovde bili ne u ime naroda, jer ja pripadam tom narodu, nego države (tzv. Nezavisna Država Hrvatska) koje nema u hrvatskom Ustavu, nikad je nije bilo i nikad je neće biti.Ta država nije bila nezavisna, bila je instrument sile i represije, ali za mene nije bila Hrvatska”, naglasio je Milanović i dodao da se u toj državi provodio teror nad manjinama pre nego što je Nemačka napala SSSR. „Ubice i zločinci odavno su mrtvi, a ako je neko živ, neka mu je nemirna starost. Međutim, oni koji danas šire simpatije prema onima koji su to činili, bude u ljudima zlo”, istakao je premijer i poručio da je moderna Hrvatska , kao članica EU i država koja promoviše prava manjina, garant da se takvo zlo više ne sme dogoditi. Predsednik Sabora Josip Leko naglasio je Jasenovac trajna opomena i upozorenje. On je upozorio da ni današnji svet nije potpuno lišen zla. „Još nisu potpuno poražene ideje fašizma, a one koji ih recikliraju osudila je istorija”, naglasio je Leko. Uz preživele logoraše i državni vrh, komemoraciji su prisustvovali, predstavnici diplomatskog kora, crkvenih zajednica, nacionalnih manjina i antifašističkih udruženja. Logor Jasenovac osnovan je u leto 1941. na mestu predratne industrijske zone nedaleko od mesta Jasenovac, a delovao je do 22. maja 1945. godine. Bio je to logor smrti, radni i sabirni logor. Zatočenici jasenovačkog logora bili su Srbi, Romi i Jevreji zbog svoje etničke pripadnosti, kao i Hrvati, Slovenci, Bošnjaci (bosansko-hercegovački muslimani) i pripadnici drugih etničkih grupa koji su bili protivnici ustaške vlasti.
Prema rečima profesora dr Srboljuba Živanovića, Komisija za istinu o Jasenovcu je kao nezavisno telo 2008. godine utvrdila da je u Jasenovcu stradalo nešto više od 700.000 Srba, 23.000 Jevreja i oko 80.000 Roma.
Prema nepotpunim podacima, Komisija je saopštila da je u NDH u logorima za decu, stradalo 42.791 srpsko dete, 5.737 romske i 3.710 jevrejske dece, uzrasta do 14 godina. Međutim, prema hrvatskim izvorima koje prenosi Hina, do sada se znaju imena ukupno 83.145 žrtava koncentracionih logora Jasenovac i Stara Gradiška. Od toga je 47.627 Srba, 16.173 Roma, 13.116 Jevreja, 4.255 Hrvata i 1.128 Bošnjaka. Među stradalima bilo je više od 20.000 dece. Većina žrtava jasenovačkog logora ubijena je vešanjem ili hladnim oružjem. Budući da su zatočenici iscrpljivani teškim radom i da je ishrana u logoru bila oskudna a higijenski uslovi loši, mnogi su zatočenici umrli od gladi i bolesti. Na dan proboja, 22. aprila 1945., u logoru su bila 1.073 logoraša od kojih je 600 krenulo u proboj, a slobodu je ugledao samo 91 logoraš. Ostali koji su ostali u logoru su ubijeni i spaljeni zajedno s logorskim objektima. Istog dana počeo je i proboj zatvorenika dela logora u mestu Jasenovac, Kožare, gde je, od 167 zatvorenika, njih 11 preživelo proboj. Izvor: Tanjug

Bonus video

Molimo Vas da donacijom podržite rad
portala "Pravda" kao i TV produkciju.

Donacije možete uplatiti putem sledećih linkova:

PAŽNJA:
Sistemom za komentarisanje upravlja kompanija Disqas. Stavovi izneseni u komentarima nisu stavovi portala Pravda.

Kolumne

Najnovije vesti - Ratni izveštaji

VREMENSKA prognoza

Najnovije vesti - PRAVDA