Najnovije

SUMORNO: Srbija je jedina zemlja koja je posle 100 godina u Evropu vratila despotski režim!

Srbija je jedina postkomunistička zemlja u kojoj je na delu politička restauracija i zemlja koja je nakon gotovo stotinu godina u Evropu vratila despotski režim, ocena je politikološke analize u novom broju naučnog časopisa Tragovi.

Skupština Srbije (Foto: Jutjub)

Profesor na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Beogradu Milan Podunavac srpski režim od 1989. do danas naziva „novim despotizmom“, iz koga izuzima vladavinu Zorana Đinđića i sledbenika.

Srbija je imala nesreću da je u poslednjih pedeset godina porodila dva najregresivnija režima u savremenoj Evropi i jedina je postkomunistička zemlja u kojoj je na delu politička restauracija, smatra stručnjak za savremene političke teorije Milan Podunavac.

Despotija je naziv na neograničenu i samovoljnu vladavinu despota, koji je bio i naslov nekih srpskih vladara krajem 14. i u 15. veku.

Podunavac objašnjava da je „nova despotija“ kvazilegitimna vladavina koja potiče javne poroke poput korupcije, podmićivanja, laži i rasprodaje javnih dobara te razara javne vrline građanske participacije i hrabrosti. Ona počiva na kulturi straha, a strukturne principe straha, sile, nesigurnosti i nestabilnosti prikriva prividom slobode, ustanova i stabilnosti, kaže se u članku trećeg broja Tragova, interdisciplinarnog časopisa „za srpske i hrvatske teme“ Srpskog narodnog veća i Arhiva Srba u Hrvatskoj.

U „novoj despotiji“ razorene su granice između javnog i privatnog, tajnog i javnog, formalnih i neformalnih pravila, oficijelnog i neoficijelnog društva, a političke i pravne procedure supstituiraju se permanentnim “populističkim apelom” vođe, kaže se.

Političko vodstvo Srbije nije razumelo pad Berlinskog zida 1989. a razdoblje „nove despotije“ bilo je prekinuto vremenom Zorana Đinđića, za koga je nakon pada Miloševićevog režima 5. oktobra 2000., temeljno pitanje bilo „kako da Srbija postane normalna država“.

Đinđić je zatekao razoreno političko telo Srbije, morao je brzo obnoviti državu i političke institucija jer su poluge “staroga režima” bile prejake, u čemu se morao osloniti na politička sredstva i alate, kaže Podunavac.

U takvim okolnostima Đinđić je razvio osobitu formu “kabinetske diktature” i pokazao nepoverenje u parlament, a njegovo razumevanje političkog radikalizma Podunavac je ocenio bliskim „jakobinizmu“.

Koliko je Đinđić bio u pravu govori činjenica da je Srbija u momentu njegovog ubojstva i dalje očigledno bila “dualna država” s dva paralelna centra moći: jednim u Kuli, koji simbolizira “crvene beretke” i drugim u Nemanjinoj koji oličava “oficijelnu političku vlast”, kaže se u članku.

Neravnoteža liberalnih i demokratskih alata Đinđićeva ustava dovela je do sve naglašenije uloge izvaninstitucionalnih faktora. Đinđićev naslednik na čelu stranke bio je Boris Tadić, koji bio predsednik Srbije od 2004. do 2012. godine. Za to vreme jačaju akteri “staroga režima”, koji nakon izbora 2012. godine vraćaju Srbiju u političku restauraciju, ističe Podunavac.

Treći broj Tragova donosi još osam radova među kojima dva naučna, a među njima pregledni rad istoričarke Branke Boban o stavovima hrvatske političke elite prema stvaranju jugoslovenske države.

Hrvatski sabor jednoglasno je 26. oktobra 1918. doneo odluku o stvaranju nove jugoslovenske države, a svi značajniji političari, osim pravaša, mislili su da je stvaranje te države najbolje rešenje za Hrvate i sve južnoslovenske narode koji su ušli u nju. Oni su bili svesni da će im trebati mnogo napora i rada da ta država postane barem donekle slična onoj koju su nekada mladalački sanjali, kaže se u zaključku teksta Branke Boban.

Hrvatski političari svih orijentacija su 1918. smatrali da su Slovenci, Hrvati i Srbi jedan narod s tri imena i da je ujedinjenje prirodan proces, Međutim, razlikovali su se po shvaćanju znači li to da se odmah stvara i nova jugoslavenska nacija ili da se njihovi odnosi zasnivaju na poštovanju dotadašnjih kulturnih, vjerskih i državnopravnih tradicija, te da treba prepustiti zajedničkom životu da postupno harmoniziranjem stvara novu zajednicu, kaže se.

No, ističe istoričarka već tokom 1918. predstavnici niza stranaka u Hrvatskoj bili su zabrinuti zbog nasilja u vreme proglašenja Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, a od manifestacija oduševljenja u vreme delovanja Nacionalnog veća SHS već tada nije bilo ostalo gotovo ništa.

Pročitajte OVDE  šta rade radnici Pošte dok pljušte otkazi.

Izvor: jutarnji. hr

Bonus video

Molimo Vas da donacijom podržite rad
portala "Pravda" kao i TV produkciju.

Donacije možete uplatiti putem sledećih linkova:

PAŽNJA:
Sistemom za komentarisanje upravlja kompanija Disqas. Stavovi izneseni u komentarima nisu stavovi portala Pravda.

Kolumne

Najnovije vesti - Ratni izveštaji

VREMENSKA prognoza

Najnovije vesti - PRAVDA