Najnovije

„ARMIRANI BETON“: Rusija za sva vremena stavlja tačku na pregovore oko svojih teritorija

U aktuelnom trenutku to se odnosi na tri regiona kao što su Kalinjingradska oblast, poluostrvo Krim i Kurilska ostrva. Ogromna većina domaćih i međunarodnih eksperta smatra da je ovo unutrašnja stvar Rusije, koja najvišim pravnim aktom zabranjuje otuđenje svoje teritorije. Na ovaj način se smanjuju tenzije u narodu koji smatra da bi posle Putinove ere moglo da dođe do ubrzavanja ovog procesa, što bi dovelo do gubljenja suvereniteta nad ruskim teritorijama. Američki eksperti smatraju da je ovim činom Rusija napravila presedan što će dovesti do daljeg zaoštravanja odnosa sa susednim državama.

Putin (Foto: kremlin.ru)

Predsednik Ruske Federacije Vladimir Putin je Državnoj dumi uputio predlog zakona za dopunu Ustava, tačnije ustavnih izmena koji će unaprediti najviši opšti pravni akt ove države. On je u svom predlogu uputio dokument koji u svom sastavu ima 12 amandmana koji treba da se implementiraju u njegov sadržaj. Prema izvorima iz Državne dume dokument sadrži sledeće amandmane:

-poboljšanje regulacije nekih pitanja organizacije javne vlasti

-podnošenje nacrta zakona o izmenama i dopunama Ustava o glasanju

-garanciju da minimalna zarada ne sme da bude niža od granice siromaštva

-redovno indeksiranje penzija

-formiranje Državnog saveta čiji status i ulogu će odrediti drugi državni organi

-imenovanje premijera i članova Vlade nakon odobrenja Državne dume (predsednik Vlade i ministri mogu biti Rusi stariji od 30 godina koji nemaju drugo državljanstvo ili dozvolu za boravak)

-predsednik može postati državljanin Rusije koji je napunio 35 godina i boravio u zemlji najmanje 25 godina bez stranog državljanstva

-zabranu na to da ista osoba predsedava više od dva mandata

-imenovanje predsednika Ustavnog i Vrhovnog suda, kao i njihovih zamenika i sudija, na predlog predsednika Savetu Federacije

-proširenje ovlašćenja Ustavnog suda (Ustavni sud na zahtev predsednika proverava ustavnost zakona, pre nego što ih predsednik potpiše)

-imenovanje i razrešenje generalnog tužioca i njegovih zamenika na predlog predsednika

-izbor poslanika Državne dume za građane koji su napunili 21 godinu i nemaju strano državljanstvo ili dozvolu boravka.

Državna duma je 23.januara ove godine usvojila ovaj predlog dopuna koji je došao od strane predsednika Ruske Federacije. Ovaj predlog je izglasan jednoglasno. Za njega su glasala 432 poslanika. Između ostalog se navodi da Dumi treba poveriti odobravanje kandidata za mesto premijera, potpredsednika vlade i ministara, kao i imenovanje direktora bezbednosnih agencija nakon konsultacija sa Savetom Federacije.Predsednik je predložio da za svaku inicijativu glasaju državljani Rusije i već naredio da se razradi format za ovo glasanje.

Putin je u razgovoru sa ekspertskom radnom grupom koja učestvuje u izradi amanadmana za dopunu Ustava podržao ideju poznatog glumca i režisera Vladimira Maškova da se u najviši opšti pravni akt Ruske Federacije unese zabrana otuđivanja bilo kog dela nacionalne teritorije:

„Ideja mi se sviđa. Zamolićemo pravnike da je uobliče“– rekao je tom prilikom ruski predsednik.

Maškov je svoju inicijativu objasnio „pokušajima nekih zemalja da Rusiji uzmu Kurilska ostrva, Kalinjingradsku oblasti i Krim“.

„Tokom prošle godine sam proputovao našu zemlju od Kalinjingrada i Vladivostoka i video sam da kod ljudi postoje strahovanja povodom nekih naših teritorija. Govorili su mi da od apetita drugih država neće biti ništa dok je Putin na čelu Rusije, ali i da se boje da će se – kad Putin više ne bude na vlasti – nekima možda pružiti šansa. Na primer: da pokušaju da uzmu Kurile. Zato mislim da bi bilo dobro u Ustav uneti i zabranu vođenja bilo kakvih pregovora o nacionalnoj teritoriji i granicama“ – rekao je Maškov.

Maškov je svoje veoma konstruktivno i nadasve patriotsko izlaganje slikovito naglasio da „to (misli se na predlog) treba da bude kao armirani beton!“      

Ovaj predlog je svesrdsno podržao i ruski pisac Zahar Prilepin, koji je član Radne grupe za izmenu Ustava.

„Rusija može uvećavati svoj prostor, ali smanjivati ne može, jer nijedna zemlja na svetu u posljednjih pola veka nije doživela toliko tragičnih gubitaka – rekao je Prilepin za portal „Vzgljad“, komentarišući inicijativu amandmana na Ustav, kojim će se zabraniti otuđivanje teritorije Rusije.

Prilepin je istakao da je za ruski narod, koji je preživeo raspad SSSR-a i suočavao se sa stalnim civilnim i vojnim sukobima na rubovima imperije važno propisati da nijedna, kako strana, tako ni domaća ličnost, ne pokrene pitanje ili ideju o mogućem rasparčavanju teritorije Rusije.

Prilepin, koji je i lider partije Za istinu, smatra da stanovnici SSSR-a nikad ne bi pristali na njegov raspad.

„Međutim, zbog tragične greške, zločina iz 1991. godine, mi smo izgubili ogromne teritorije. Zato želimo jednom i zauviek da izbegnemo takvu mogućnost – dodao je on.

Pozitivna reagovanja iz Rusije

Predlog zakona za dopunu Ustava RF koji će u svom sadržaju da obuhvatati i zabranu otuđivanja bilo kog dela nacionalne teritorije je apsolutno razuman i važan amandman- smatraju ruski eksperti-politikolozi.

 „Mišljenja sam da je Maškov potencirao pitanje koje brine mnoge naše ljude, posebno one koji žive na Dalekom Istoku. Ubeđen sam da je pojava ovog pitanja u javnom diskursu izuzetno važno u ovom momentu. Štaviše, to je prirodna i razumna tema za svaku državu. I naravno da je važno, da ovakav zakon bude impelementiran u najviši pravni akt naše države. I u vezi sa tim, reakcija predsednika koji je podržao ovaj predlog je apsolutno konstruktivna i u punom saglasju sa zahtevima stanovništva“ – rekao je za RIA Novosti direktor Nekomercijalnog fonda istraživanja problema demokratije Maksim Grigorjev.

Direktor instituta savremenih država Aleksej Martiniv je ovu temu koja se definiše ustavnim amandmanom o izričitoj zabrani otuđivanja bilo kog dela nacionalne teritorije takođe nazvao „izuzetno važnim“. On je naglasio da će ovaj predlog „za vijeki vijekova“ učvrstiti ovlasti predsednika sa najvišim pravnim aktom države. Ono što je takođe veoma važno je stvaranje snažne psihološke slike u narodu, da je teritorija Rusija apsolutno nedeljiva.

Najveća politička partija u Rusiji „Jedinstvena Rusija“ je takođe podržala predlog da se u Ustav Ruske Federacije uvede odredba zabranje otuđenja teritorije. Ovo je ruskim medijima izjavio sekretar Generalnog saveta vladajuće ruske partije Andrej Turčak.

„Ruski predsednik Vladimir Putin je podržao ideju o konsolidaciji teritorijalnog integriteta naše zemlje koji će biti deo Ustava RF, a koji će se ticati zabrane otuđenja naše teritorije. Na ovaj način ćemo obezbediti da u budućnosti niko i nikada ne posegne za idejom da Rusiju rasparča na više delova. Bez obzira na političku situaciju i vođstvo zemlje. Smatram da je ova opcija jedina ispravna pozicija“- rekao je Turčak čije su reči objavljene na zvaničnom sajtu partije.

Turčak je primetio da je ključnu ulogu imao narodni referendum koji je u proleće 2014.godine održan na Krimu i Sevastopolju.

“Želju za ponovnim ujedinjenjem sa Rusijom je tada podržala ogromna većina ljudi. I sa jedne i sa druge strane Kerčanskog tesnaca. Predsednik je danas još jednom jasno stavio do znanja da su Krim i Sevastopolj integralni deo Rusije. I niko to više ne može da promeni. Ovakva formulacija će od sada biti unesena i u Ustav. Rusija mora biti ujedinjena “, zaključio je generalni sekretar „Jedinstvene Rusije“.

Ovim povodom se oglasio i zamenik generalnog sekretara Glavnog saveta partije „Jedinstvena Rusija“  Aleksandar Hinštejn, koji je ovu inicijativu nazvao „apsolutno ispravnom i pravovremenom“. Prema njegovom mišljenju, takva norma u Ustavu povećaće nivo suvereniteta Rusije i „ohladiti mnoge usijane glave“ koje „sanjaju o preraspodeli teritorije naše zemlje“.

SAD zabrinute izmenama u Ustavu RF

Amandman koji je predložen za dopunu Ustava Ruske Federacije o zabrani otuđenja teritorija zemlje pokazuje da Moskva ne želi da igra u skladu sa međunarodnim pravilima; to će zakomplikovati njene odnose sa Japanom, Ukrajinom i njenim arktičkim susedima, kaže Krista Uigend, američki ekspert za pitanja teritorijalnih sporova i međunarodnog prava.

„Ako bi Rusija svom Ustavu dodala zakon koji se tiče teritorija, ona bi u osnovi signalizirala zemljama poput Japana, da ne želi da igra u skladu sa pravilima međunarodnog prava. Donošenje ovog zakona će sigurno zaoštriti odnose Rusije sa susednim državama, posebno sa onima sa kojima se Rusija ne slaže (Japan i Ukrajina), ali i u pogledu njenih pretenzija na Arktiku “, izjavila je Uigendova koja inače rukovodi Centrom za studije globalne bezbednosti na Univerzitetu u Tenesiju.

One je objasnila da će nakon uključivanja takve pravne norme u Ustav, Rusiji biti teže da brani svoju poziciju kada je u pitanju dalje širenje njenih granica u arktičkom regionu. Ova odluka će zakomplikovati odnose Rusije sa državama koje dele ovaj region- SAD, Kanada, Norveška i Danska.

Rusija je 2015. godine uputila zahtev međunarodnoj komisiji UN u kome traži proširenje granica svog epikontinentalnog pojasa na Arktiku za 1,2 miliona kvadratnih kilometara. Rusija je novim fizičkim modelom kretanja Zemljine kore u svom zahtevu naučno obrazložila, da su podvodni grebeni Lomonosova i Mendeljejeva u Severnom ledenom okeanu deo ruskog epikontinentalnog pojasa. Na ovaj način bi Rusija došla u posed ogromnoh rezervi prirodnih energenata koji se nalaze ispod morskog dna, a koje sadrže oko 5 milijardi tona.

Američki ekspert je podsetila da Ustavi mnogih država u svetu govore o suverenitetu ili odbrani, ili pretenzijama na drugu teritoriju, ali da je ovo prvi put da najviši pravni akt jedne države (u ovom slučaju Rusije) specijalnom odredbom propisuje zabranu ustupanja teritorije.

Prema njenim rečima, najveća sličnost sa ovim amandmanima koji su predloženi za dopunu ruskog Ustava je interni zakon Narodne Republike Kine iz 1992. godine, koji opravdava akciju države u cilju zaštite “onog što njene vlasti doživljavaju kao svoje teritorijalne vode“.

„U oba slučaja u pitanju su interni zakoni, koji se ne odnose na međunarodno pravo, tako da oni svoju realnu primenu imaju samo u državi koja ih je donela. Međunarodno pravo ima primat nad takvim zakonima, ali konkretno Kina sve više zanemaruje međunarodno pravo, tvrdeći da su njegovi zakoni viši. Najavljene ustavne promene sigurno predstavljaju presedan, ali je malo verovatno da će druge zemlje slediti primer Rusije “, veruje ekspert.

Reagovanja iz bližeg okruženja

Japan za razliku od SAD daleko relaksiranije gleda na nameru Rusije da dopuni svoj najviši pravni akt. Ova zemlja smatra da je amandman na Ustav Ruske Federacije o zabrani otuđenja teritorije njeno unutrašnje pitanje , i da to neće uticati na planiranu posetu japanskog premijera koji uskoro treba da dođe u Moskvu, rekao je poznati japanski ekspert za Rusiju i redovni profesor na Univerzitetu Cukuba, politikolog Icuro Nakamura.

Generalni sekretar vlade Japana Jošihide Suga napomenuo je da je pitanje izmene Ustava Rusije njena unutrašnja stvar, i nije komentarisao ovu inicijativu.

 „Japanska vlada se mirno odnosi po ovom pitanju. Mi smatramo da su nove izmene u Ustavu RF  čisto unutrašnja stvar ove države“, rekao je ekspert za Rusiju Icuro Nakamura.

Po njegovom mišljenju, promene su usmerene na podizanje patriotskog raspoloženja u ruskom društvu. Ekspert veruje da će amandmani na Ustav koji će biti implementirani u aprilu omogućiti predsedniku Rusije Vladimiru Putinu, da svetskim liderima koji će se u maju okupiti u Moskvi, demonstira svoju nadmoć na međunarodnom planu. „Zapad kritikuje Rusiju po pitanju Krima. Međutim, Putin na ovaj način želi da se ponovo pokaže jačim od Zapada, što će podići njegov ukupni rejting”, uveren je Nakamura.

Ekspert smatra da ove promene u Ustavu RF (koje se tiču u Kurilskih ostrva) neće uticati na dalje bilateralne odnose između Japana i Rusije.

 „Premijer Japana Šinzo Abe će kao i uvek mirno posetiti Moskvu. On smatra da je ovo pitanje unutrašnja stvar Rusije. Dakle da ponovim,  pitanja koja su vezana za promene u ruskom najvišeg pravnom aktu neće ometati Abeovo putovanje u Moskvu koje je planirano za 9. maj”, uveren je ekspert.

Beloruski ekspert Aleksej Dzermant smatra da izmena Ustava po pitanju ubacivanja odredbe koja na najvišem pravnom nivou tretira teritorijalni integritet Ruske Federacije, šalje jasan signal međunarodnim partnerima kada su u pitanju eventualni pregovori oko statusa Krima, Kurilskih ostrva i Kalinjingradske oblasti.

„Mislim da je ovo važna tema i da je predložena izmena ruskog Ustava sasvim logična. Ona može da zatvori mnoga pitanja u vezi sa konačnim suverenitetom nad Krimom, Kurilskim ostrvima, Kalinjingradskoj oblasti, koja su ponekad pretereno ubacuju u informativni prostor. Pored toga, ovo je jasan signal svim stranim partnerima da Rusija na prvo mesto stavlja svoj suverenitet i teritorijalni integritet, i da svako ko razgovora sa Rusijom ubuduće mora da pođe od toga“, rekao je Dzermant ruskim novinarima.

Prema mišljenju stručnjaka, reakcija međunarodne zajednice na takav amandman Ustava Ruske Federacije verovatno će biti “suzdržana, mada će njeni neposredni susedi sigurno negativno komentarisati.” U međuvremenu, Dzermant je naglasio da je to “unutrašnja stvar Rusije”.

Moguća dopuna amandmana na ruski Ustav koji se tiču nemogućnosti otuđenja ruske teritorije ima jasno značenje, međutim u praksi to može da spreči rešavanje eventualnih teritorijalnih sporova sa susednim zemljama – rekao je češki ekspert za međunarodna pitanja, bivši zamenik ministra spoljnih poslova i bivši ambasador Češke u Ruskoj Federaciji i Ukrajini Jaroslav Bašta .

Bašta je rekao da će „izmene u Ustavu Ruske Federacije pojačati unutrašnju koheziju i učvrstiti državni suverenitet zemlje. Ruski zakoni će u slučaju spora sa međunarodnim sporazumima i dogovorima imati prednost. To se posebno odnosi na tri regiona Ruske Federacije kao pto su Kurilska ostrva, Krim i Kalinjingradska oblast“.

Prema rečima češkog eksperta za međunaordnu politiku „ova želja je razumljiva, ali to u perspektivi može da stvori i određene probleme. Ovakva odredba može da protivreči drugom važnom principu, koji je bio prisutan u ruskoj i sovjetskoj politici 20.veka a koji se zasnivao na pravu naroda na samoopredeljenje do secesije“.

„U ovom času nekoliko država koji se graniče sa Ruskom Federacjom imaju teritorijalna potraživanja od iste. U nekim slučajevima ceo problem bi se mogao rešiti putem međusobne korekcije državnih granica. Međutim sa novim promenama u Ustavu RF to više neće biti moguće“ – izričit je češki politikolog.

Pored Japana koji je vitalno zainteresovan za ovu odluku Rusije (spor oko Kurilskih ostrva) oglasilo se i Ministarstvo spoljnih poslova jedne od vodećih zemalja EU. Naime, Francuska smatra da su predstojeće najave najnovijih dopuna Ustava RF koji se odnose na donošenje amandmana o zabrani otuđenja državne teritorije unutrašnja stvar Rusije.

 „Promena Ustava je suverena odluka Ruske Federacije, koja mora u potpunosti da se pridržava svojih međunarodnih obaveza”, rekao je predstavnik francuskog ministarstva spoljnih poslova reagujući na najnoviju odluku zvanične Moskve.

Namera ruskog predsednika Vladimira Putina da Ustavom zabrani otuđenje ruskih teritorija govori da i dalje postoje takve pretnje. Na ovaj način Rusija neće ponoviti ranije napravljene greške, od kojih je jedna bila predaja Krima, rekao je bivši savetnik grčkog premijera za saradnju sa Ruskom Federacijom i istočnom Evropom Dimitris Velanis.

Grčki ekspert je primetio da postoje stalni pokušaji da se Rusiji otkine deo teritorije.

 „Rusija je tokom svoje istorije mnogo puta doživela napad ili pokušaje drugih sila da zauzmu njenu teritoriju. Bilo je to u skoro svim ratovima. I u svim tim ratovima Rusija je odnela pobedu, i ništa od svoje teritorije nije izgubila. Ove godine obeležavamo 75 godina od Velike pobede. To je veoma upečatljiv primer koji nas podseća da su mnogi vladari sveta, uključujući Hitlera i Nemačku, imali vrlo velike apetite kada je u pitanju pokušaj otimanja prirodnih bogatstava koje poseduje Rusija. Oni su tom prilikom naišli na takav otpor koji će čovečanstvo dugo pamtiti. Čovečanstvo ove godine slavi pobedu, jer je Rusija odbranila ne samo svoju teritoriju. Rusija je uspela od uništenja da odbrani i druge zemlje, koje su koliko vidimo zaboravile na to”– rekao je Velanis.

Prema njegovim rečima, činjenica da se priprema ovakva dopuna Ustava govori da i danas postoji ova pretnja. Stručnjak je takođe napravio analogiju između Rusije i Grčke, koja, prema njegovim rečima, takođe nikada nije vodila rat zbog osvajanja tuđih teritorija.

„Rusija i Grčka imaju jednu ključnu zajedničku karakteristiku – ove države nikada nisu posezale za tuđim teritorijama i uvek su branile svoju zemlju. To je zajedničko našim narodima, zajedničko u opštoj kulturi, svesti naših ljudi“, rekao je grčki ekspert podsetivši da je u prošlosti Rusija prenosila suverenitet nad nekim svojim teritorijama.

“Izmena ruskog Ustava će zabraniti ponavljanje nekih grešaka, kao što je na primer prenošenje suvereniteta nad delom svoje teritorije drugim državama od koji je u modernoj istoriji, ali i aktuelnim zbivanjima, najupečatljiviji slučaj poluostrva Krim. U perspektivi takvi pokloni neće više biti mogući“- kategoričan je Velanis.

Najveći sirijski grad je konačno ceo ponovo pod kontrolom Asadovih snaga! Više o tome čitatajte OVDE.

Izvor: bog-rata. com

Bonus video

Molimo Vas da donacijom podržite rad
portala "Pravda" kao i TV produkciju.

Donacije možete uplatiti putem sledećih linkova:

PAŽNJA:
Sistemom za komentarisanje upravlja kompanija Disqas. Stavovi izneseni u komentarima nisu stavovi portala Pravda.

Kolumne

Najnovije vesti - Ratni izveštaji

VREMENSKA prognoza

Najnovije vesti - PRAVDA