Najnovije

Struka i bruka

Ko oči ima, taj vidi da smo poslednjih nedelja svedoci do sada neviđene represije, kršenja Ustava i ljudskih prava u našoj zemlji. Na to smo pripremani, na to smo navikli, a sada se svilen gajtan oko grkljana prosečnog građanina Srbije zateže do tačke pucanja.

Veljko Petranović (Foto: Helm Kast)

Piše: Veljko Petranović, pisac

Ova vanredna situacija i njene sve više animalistične mere poznata je svima i na nju ne bih trošio reči. Ono na šta smatram da valja obratiti pažnju jesu širenje straha, sejanje mržnje i proizvodnja saglasnosti koja se majstorski, po gebelsovskom receptu sprovodi nad svima nama. 

Moje je lično mišljenje, koje ne odražava autorsku politiku portala Pravda, da u vezi sa obuzdavanjem navodne pandemije, ova vlast ne zna gde bije. A kako bi i znala, kada do juče nisu bili uključeni u igru i nisu znali pravu svrhu najnovijeg globalnog fenomena za uterivanje discipline i poslušnosti.

Karte su otkrili onog momenta kada je istaknuti doktor-vrač Nestorović na sva usta pričao kako opasnost od zaraze ne postoji, da bi zatim obrnuo ćurak a njegove reči, u orvelovskom stilu, opovrgao predsednik lično. Tada nisu znali koja je poenta igre. Sada znaju, pa shodno tome i deluju u pravcu koji im je zacrtan, u pravcu kreiranja problema na koji mi treba da reagujemo kako bi oni, to jest njihovi gospodari, servirali rešenje.

Ono što mi lično najviše smeta u celoj ovoj marionetskoj predstavi jeste navodno stavljanje "struke" iznad politike. Iako, radi zadovoljenja svog ega, ova vlast prosto mora da predstavi "realnu situaciju" dva puta na dan, uz morbidne konstatacije ovog ili onog scenarija, eksponencijalnog rasta "zaraze", mrtvih koji će preplaviti groblja a zatim, valjda, ustati i šetati zemljom, oni i dalje insistiraju na tome da se u ovakvim situacijama pita "struka".

Pogledajmo, dakle, kakva je to struka u pitanju. Mutava, bezrepa, slepa struka, partijski podobna i poslušna do krajnjih granica poniznosti, takva struka nije u stanju da donese pravovremenu, ispravnu odluku i odabere pravac delovanja pa sve da ih na to puškom teraju.

Izvesna nafrakana spodoba ženskog opredeljenja, koja je stručna isključivo u zastrašivanju, nam se predstavlja kao seks simbol i prorok koji ZNA kada će situacija eskalirati, i pored toga što ne ume da nabroji proste statističke činjenice vezane za broj zaraženih, izolovanih i preminulih. A kako bi i umela, kada njene informacije kasne brat-bratu dve nedelje i kada poput jednog Mapeta, sa tuđom rukom u zadnjici, samo ponavlja ono što neko drugi trbuhozbori.

Izvesni mumificirani doktor Prevara, kome je struka valjda da mumla o tome kako "je teško" i kako nam "predstoji još teži period", ne ume da nabroji broj zaraženih medicinskih radnika, da odgovori na pitanje šta rade svi ti ljudi na Sajmu, da kaže koliko testova i respiratora imamo, da pruži bilo kakav smisleni fakat osim klišea i ponovo, onoga što mu u bubicu šapće njegov gazda.

Izvesni stručnjaci koji su veoma stručni u papagajskom ponavljanju i primanju masnih plata i beneficija, krše svoje doktorske zakletve i žrtvuju sopstveni narod, žrtvuju svoje kolege, žrtvuju svoju savest i dušu, a sve to zarad jednog višeg cilja koji će prebaciti kapital iz ruku malih i srednjih privrednika u ruke onih velikih. Jer ako vam nije jasno šta se tačno dešava, potrebno je samo da pratite tokove novca i odgovorite sebi na jedno pitanje - ko dobija?

Vežba "Fifi, sedi" za sada uspeva u potpunosti. Inertna masa ovaca, zastrašena i zbunjena oprečnim informacijama koje im se serviraju 24 časa na dan, spremna je za klanje i šišanje, šta kome zapadne. Kriv je narod koji se usuđuje da pomoli nos napolje uprkos direktivama istih onih ljudi kojima do juče ni reč nije verovao. Samo u zemlji Srbiji se smatra neuspehom naroda, a ne države, da sprovodi sopstvene zakone. I ta mala građanska neposlušnost, kršenje mere ograničavanja kretanja kao osnovnog ljudskog prava, koja u nekim drugim zemljama nije čak ni u razmatranju, uzima se kao ultimativni zločin, dok iz zatvora izlaze silovatelji, ubice i vanserijske lopurde.

Da li će doći dan kada će donosioci odluka odgovarati za svoje greške i propuste? Da li je obećanje od bednih, sramotnih 100 evra dovoljno da pacifikuje one koji su ostali bez načina da prehrane svoje porodice? Da li je vreme za kolektivnu promenu svesti i odbacivanje okova koji svakim danom, kako vreme prolazi, postaju sve teži i sve više guše? Da li ste konačno spremni da se usudite da se naljutite?

Statistikama se manipuliše, to je jasno kao dan. Nesposobnost državnog aparata da reaguje na krizu, kao i da sprovede mere koji je sam doneo, isplivala je na površinu poput izmeta u bazenu. I šta je, uostalom, svima vama koji tapšete istim onim ljudima koje ste do juče pljuvali kako su korumpirani, neljubazni, nesposobni i zli? Kako traže 200 evra i viski za magnetnu rezonancu, prodaju krv, kradu bebe? Nisu svi takvi, ali ovi drugi svojim ćutanjem o tome sa njima dele krivicu.
Kako niste u stanju da primetite da i običan grip svake godine odnosi daleko više života, pa se po tom pitanju ne donose nikakve mere? Jedan svinjski grip zarazio je 650 miliona ljudi širom sveta, a broj života koji je odneo bio je desetostruko veći od broja koji nam se trenutno predstavlja kao žrtve COVID-19. Mere koje su tada donete na globalnom nivou nisu postojale. Da ne govorimo o srčanim bolestima, kanceru, broju umrlih pušača koji se na godišnjem nivou meri u milionima, dijabetesu, zagađenju vazduha, ne, sve je to kerov polni organ, ali kada je u pitanju jedan jači grip, neophodno je da sve stane i da se dobro uplašimo i radimo sve što nam sveznajuća, svesposobna i svemoćna vlast kaže.

Svi moderni ratovi su bankarski ratovi zavijeni u veo patriotizma i borbe za slobodu. U ratu protiv droge, droga je odavno odnela pobedu. A kada je u pitanju koronavirus, ratuje se protiv ono malo sloboda koje su nam preostale. I to nije počelo juče. Počelo je kada smo prihvatili da prodajemo svoj život za novac i nepotrebne drangulije. Počelo je kada su u sve domove postavili, a mi platili, prvo mašine za ispiranje mozga, onda mašine za praćenje mišljenja, i na kraju mašine za totalni nadzor. 

Počelo je onda kada su blud, kriminal i bahatost predstavljeni kao model ponašanja. Počelo je onda kada smo prodali svoju slobodu zarad malo bezbednosti, koja je ionako imaginarna. 

I na kraju, drage kolege, pripadnici medija, vi koji učestvujete u srozavanju i zaglupljivanju kolektivne ljudske rase, jedno pitanje i za vas, Koja je vaša cena? Šta je to čega niste u stanju da se odreknete, pa nastavljate da služite na štetu svih nas? Jer bojim se da, kada dođe trenutak bezvlašća i anarhije, vi nećete dići svoj glas protiv mašinerije koja vas sputava. Vaš glas će biti cviljenje ruci koja vas je do sada hranila da tako i nastavi. Koja je vaša cena, ja zaista želim da znam? Koji su to simboli služenja, vaše smešne privilegije i zadovoljstva bez kojih toliko ne možete, a zbog kojih se tako arogantno odnosite prema onima koji su ispod vas? Koja je vaša cena? Jer kada se budemo grizli kao pacovi, kada budemo jedni drugima iz ruke otimali, to će biti cena koju ćemo svi morati da platimo.

Ostale kolumne možete čitati u rubrici STAV.

Izvor: Pravda

Bonus video

Molimo Vas da donacijom podržite rad
portala "Pravda" kao i TV produkciju.

Donacije možete uplatiti putem sledećih linkova:

PAŽNJA:
Sistemom za komentarisanje upravlja kompanija Disqas. Stavovi izneseni u komentarima nisu stavovi portala Pravda.

Kolumne

Najnovije vesti - Ratni izveštaji

VREMENSKA prognoza

Najnovije vesti - PRAVDA