Najnovije

ANALIZA: Zapad pravi od Kine svog neprijatelja br. 1 – pretvara je u metu kakva su bili SSSR i islam!

Prošlo je više od četvrt veka otkako je američki politolog Samjuel Hantington napisao poznati esej o sukobu civilizacija. NJime je najavio niz ratova. Hantington je pisao posle pada Berlinskog zida i kraja hladnog rata između sovjetske Rusije i Zapada. Umesto ere mira, Hantington je prognozirao novu borbu onoga što je smatrao nepomirljivim neprijateljima: islama i zapada.

Putin i Điping (Foto: kremlin. ru)

Autor: Piter Oborn, Middle East Eye

Hantington je tvrdio da je identitet, a ne ideologija, u srcu savremene politike.

"Šta ste vi?", upitao je, "i kao što znamo od Bosne do Kavkaza i Sudana, pogrešan odgovor na to pitanje može značiti metak u glavu“. I dodao je: "Islam ima krvave granice."

Zapadni političari poput bivšeg američkog predsednika DŽordža V. Buša i bivšeg britanskog premijera Tonija Blera pratili su Hantingtona. U poslednjih četvrt veka, mnoge muslimanske zemlje bile su meta SAD i njihovih saveznika.

U međuvremenu, muslimani su u zapadnim medijima često predstavljeni kao ljudi bezakonja, radikalni ideolozi i egzistencijalna pretnja svetu. To je stvorilo virulentnu islamofobiju na Zapadu i porast krajnje desnih političkih stranaka u Evropi.

Danas ću tvrditi da će veliki deo ovog štetnog neprijateljstva uskoro prestati nakon tragedije korona virusa. Delimično zbog toga što su (posebno u Britaniji) žrtve koje su muslimani počinili toliko očigledne i toliko velike da mogu dovesti do okašnjele promene u stavovima javnosti.

Prva četiri lekara koji su umrli u epidemiji su bili muslimani. Ali, drugi je faktor na delu: pandemija korona virusa menja globalnu geopolitiku. Zapad voli da ima, možda tako i treba, neprijatelja, a poslednja meta je Kina.

Ciljanje u Kinu

Kina se predstavlja kao novi egzistencijalni neprijatelj, baš kao što je bio islam pre 20 godina. I to čine isti.

Isti kolumnisti novina, isti istraživački centri, iste političke stranke i iste obaveštajne agencije.

Nakon čuvenog Hantingtonovog eseja koji je vodio optuživanju protiv muslimana - ili onoga što oni često nazivaju radikalnim islamom - sada su svoju pažnju usmerili ka Dalekom istoku.

Američki predsednik Donald Tramp počeo je da napada Kinu, kao što je Buš, njegov republikanski prethodnik, napao Irak 2003. godine i „osovinu zla“ pre 20 godina.

Tokom kampanje 2016. godine, Tramp je Kinu optužio za "silovanje" američke ekonomije.

Međutim, od izbijanja Kovid-19, Trampovi napadi su dobili na ubrzanju.

Optužio je Kinu da je prikrivala virus i lagala o broju smrtnih slučajeva. Čak je zaustavio američke isplate Svetskoj zdravstvenoj organizaciji, nazivajući je „kineski orijentisanom“.

Britanske novine, koje su posekle čitave šume kako bi ispraznile žuč protiv muslimana, okrenule su se kineskoj pretnji.

„San“ - koji je 2003. udarao u bubanj za napad na Irak - pokrenulo je sada priču o izveštaju u kojem se navodno tvrdi da je virus razvijen u Kini - kako bi „dokazao da je (Kina) jača od SAD u borbi protiv smrtonosnih bolesti“.

Britanska inostrana obaveštajna agencija MI6 pomogla je Blerov napad na Irak pomoću zloglasnog dosijea o oružju za masovno uništenje.

Sad to postaje Kina sa svojim znamenitostima.

Govoreći u BiBiSi-jevom programu, bivši šef MI6, ser DŽon Sajvers, silno me iznenadio izražavajući saglasnost sa Trampovim uskraćivanjem finansijskih sredstava iz SZO. Rekao je:

"U Americi je dubok gnev zbog onoga što oni vide da nam je Kina nanela, a Kina izbegava odgovornost za poreklo virusa, jer ga se u početku nije uspela rešiti."

U Britaniji se govor bivših špijunskih šefova uvek predstavlja kao trenutni pogled iz kancelarije.

U međuvremenu, britanski vršilac dužnosti premijera, Dominik Rab, rekao je da "nema sumnje" da posle korona virusa s Kinom neće biti "kao i obično".

Melani Filips, dugogodišnja kritičarka takozvanog radikalnog islama, nedavno je koristila svoju kolumnu u «Tajmsu» da bi upozorila da se Zapad više ne može "zaslepiti" Kinom.

Prekrivanje, ali ne samo kinesko

Naravno, postoje dobri razlozi da se Kina kritikuje. Postoje dokazi da Kina nije bila transparentna u ranim fazama epidemije ili u broju slučajeva obolelih. S druge strane, mnogo zemalja (uključujući Britaniju) takođe je učestvovalo u zataškavanju i obmanama.

Upravo to čini promenu atmosfere prema Kini tako izuzetnom. Čak i neokonzervativni istraživački centri, koji su se dugo vremena borili protiv manifestacija islama, traže novog protivnika.

Društvo „Henri DŽakson“ (HJS) bilo je jedan od najdoslednijih kritičara onoga što voli da opiše kao radikalni islam ili islamizam. Sad prednjači i u istupama u medijima u kojima se napada Kina.

Zaista njihovi napadi na Kinu poslednjih meseci su se eksponencijalno povećali. Poslednji je anketa koju je sproveo HJS.

NJeni rezultati su osnova članka u „Tajmsu“ prošle nedelje u kojem je tvrđeno da "više od 80 odsto Britanaca želi da Boris DŽonson podstakne međunarodnu istragu o postupanju Kine u vezi sa pojavom koronavirusa".

Saradnik HJS-a - dr DŽon Hemings - podržao je u „Telegrafu“ Trampovo povlačenje sredstva za SZO i upozorio na rastući uticaj „Kineza“  i Kine.

Metju Henderson, direktor Centra za azijske studije HJS-a, pokrenuo je sa „Sanom“novu seriju videa pod nazivom “Hot Takes”.

U prvoj epizodi se postavlja pitanje "Da li je koronavirus kineski Černobil?" To je takođe i izveštaj HJS-a koji je osnova za članak u „Mejl on sandej“ kojim je sugerisano da bi Velika Britanija trebalo da tuži Peking međunarodnom sudu za 351 milijardu funti (437 milijardi dolara) odštete zbog izbijanja epidemije.

Institut Gejtston je direktno uporedio Kinu i radikalni islam.

Izbijanje korona virusa je opisano kao „još jedan 11. septembar za Zapad“.

Moj stari prijatelj Kon Kouglin je urednik u „Telegrafu“ za odbranu i spoljnu politiku i ugledni stariji kolega iz Gejtston instituta. Strasno je podržavao rat u Iraku. Sada je pozvao „pro-kineskog“ šefa SZO da podnese ostavku.

Middle East Eye je zamolio društvo „Henri DŽakson“ za komentar, ali nije dobio odgovor.

Nova linija grešaka

Neki bi mogli reći da je od raspada Sovjetskog Saveza Zapadu potreban novi neprijatelj. Imajte na umu i da se Hantingtonov sukob civilizacija, koji upozorava da će „prekretnice između civilizacija biti borbene linije budućnosti“,  nije odnosio samo na islamsku civilizaciju.

Hantington je upozoravao i na drugu „izazivačku“ civilizaciju pored islama.

Kina je, prema Hantingtonu, najmoćnija dugoročna pretnja Zapadu.

Neće se sve promeniti preko noći. Osećam da će i Iran ostati meta Bele kuće, takva je snaga lične veze Trampa i izraelskog premijera Benjamina Natanjahua.

Ali, možda se sada primičemo kraju dugog periodu kada je glavni "fatalni niz" bio islam.

Moguće je da je Zapad sada našao novog neprijatelja.

Ako je to slučaj, muslimani mogu odahnuti.

Pročitajte OVDE    Kusturičinu kolumnu.

Izvor: fakti.org

Bonus video

Molimo Vas da donacijom podržite rad
portala "Pravda" kao i TV produkciju.

Donacije možete uplatiti putem sledećih linkova:

PAŽNJA:
Sistemom za komentarisanje upravlja kompanija Disqas. Stavovi izneseni u komentarima nisu stavovi portala Pravda.

Kolumne

Najnovije vesti - Ratni izveštaji

VREMENSKA prognoza

Najnovije vesti - PRAVDA