Najnovije

NA IVICI PUCANJA: Zbog čarki između dve nuklearne sile strahuje se da je na pomolu novi rat

Dve najmnogoljudnije zemlje svete i nuklearne sile sa višedecenijskom istorijom međusobne netrpeljivosti razmenile su ove nedelje vatru duž svojih granica.

Ilustracija (Foto: eng.chinamil.com.cn)

U sukobu vojski Indije i Kine ranjeno je nekoliko vojnika sa obe strane granične linije na Himalajima. Čarke između Indije i Kine na delovima države Sikim nisu novost, a odvijaju se u regiji smeštenoj na spornoj planinskoj visoravni Doklam.

U novom slučaju otvorenog sukoba učestvovalo je 150 vojnika sa obe strane, a prekid vatre su nakon nekoliko sati zajednički postigli kineski i indijski oficiri.

Jedine dve zemlje na svetu sa preko milijardu stanovnika imaju dugu istoriju svoje 3.488 kilometara duge granice još od 1962. godine, kada su izbili oružani sukobi. Sporadični incidenti nastavili su da se dešavaju povremeno i nakon sklapanja primirja, ali proteklih nekoliko decenija nisu dovodili do ozbiljnog nasilja ili nesreća.

Međutim, nedavni događaji sugerišu da je nova eskalacija vrlo moguća. Obe strane imaju velike vojne snage koje se sve više razmeštaju duž sporne granice, a ovonedeljni sukob samo je poslednji u nizu incidenata koji su se dogodili ovog meseca, a u kojima je ukupno povređeno oko 100 vojnika.

Indijski mediji, pozivajući se na zvaničnike odbrane, objavili su da su kineske vojne brigade koje čine hiljade vojnika prešle na indijsku teritoriju kako bi postavile šatore i rovove na ključnim tačkama u blizini Himalaja. Kao odgovor na to, indijska vojska je rasporedila pojačanja, što je izazvalo strah od većeg sukoba.

NJu Delhi i Peking su brzo aktivirali diplomatski kanal visokog nivoa kako bi ublažili napetost. Ipak, glavno pitanje ostaje otvoreno - zašto su decenijske tenzije baš sada dovedene na ivicu pucanje? Prema "Forin polisiju", moguća su tri objašnjenja.

Prvo, pandemija korona virusa možda je ubrzala rastuće uverenje Pekinga da ima moć da preduzima odvažne akcije širom sveta. To takođe može da objasni zašto se upravo u ovom trenutku odlučio na promenu zakona o nacionalnoj bezbednosti u Hong Kongu. Čak i 2008. godine, dok se svet gušio u globalnoj finansijskoj krizi, Peking je odgovorio ogromnim stimulativnim merama i globalnim zajmom, proširivši svoj uticaj i moć. Drugim rečima, moguće je da Kina samo koristi krizu.

Drugo, kineski upadi verovatno su i odgovor na dugogodišnju indijsku izgradnju puteva i izletišta uz samu Liniju stvarne kontrole koja deli dve zemlje, što poboljšava povezanost indijskog vojnog lanca snabdevanja u tom području. Nedavni potezi Pekinga, takođe, mogu biti odgovor na sukob između dve zemlje u Doklamu 2017. godinu, kada je Indija sprečila kineske trupe da grade put.

Treće, od 1988. godine Kina i Indija dele sporazum za održavanje mira kako bi se fokusirali na svoj domaći rast i stabilnost. Ali, pre 32 godine dve zemlje su imale ekonomiju slične veličine i trošile gotovo isti iznos na odbranu. Danas je kineski BDP više od pet puta veći od indijskog, a na odbranu troši četiri puta više. Dinamika odnosa se u potpunosti promenila.

Kina je poslednjih godina postala znatno upornija u svojim spoljnim poslovima, od izgradnje veštačkih ostrva u Južnom kineskom moru do ofanzivne diplomatije u jeku pandemije korona virusa.

Ova promenjena dinamika snaga je i glavni razlog što bi svet trebalo da obrati pažnju na kinesko-indijsku granicu kao na užarenu tačku na kojoj postoji realna opasnost od otvorenog sukoba nuklearnih sila.

Odustajanjem od nuklearnog oružja Kijev izgubio 250 milijardi dolara! Više o tome čitajte OVDE.

Izvor: Blic

Bonus video

Molimo Vas da donacijom podržite rad
portala "Pravda" kao i TV produkciju.

Donacije možete uplatiti putem sledećih linkova:

PAŽNJA:
Sistemom za komentarisanje upravlja kompanija Disqas. Stavovi izneseni u komentarima nisu stavovi portala Pravda.

Kolumne

Najnovije vesti - Ratni izveštaji

VREMENSKA prognoza

Najnovije vesti - PRAVDA