Najnovije

SITUACIJA KAO PRED DRUGI SVETSKI RAT: Sraman tekst Blumberga o sukobu Kine i Amerike, Peking porede sa nacističkim Berlinom

Blumberg u svom novom sramnom tekstu o odnosima SAD i Kine upoređuje Kinu sa nacističkom Nemačkom. Kroz niz manipulacija pokušava da sukob Kine i SAD uporedi sa sukobom Nemačke i Velike Britanije pred Drugi svetski rat. Međutim, ako se situacije uporede na mesto nacističke Nemačke zapravo bi se bolje uklopile SAD.

Ilustracija (Foto: Jutjub)

Tekst Blumberga preneli su i pojedini srpski prozapadni mediji:

Netrpeljivost između Kine i Sjedinjenih Američkih Država već je bila “na nivou” početkom godine, a situacija se od tada samo zaoštrava. Dok se dve sile prepucavaju oko toga ko je kriv za pandemiju korona virusa, zatvaraju svoje konzulate, eskaliraju trgovinski rat, plove jedna drugoj u inat Južnim kineskim morem i razmenjuju uvrede, izgleda da njihov put vodi ka još više sukoba.

Neki to zovu novim Hladnim ratom, akademici ga drže za takozvanu “Tukdidovu zamku” Grejema Elisona, ali u slučaju SAD i Kine postoji mnogo bolja anlaogija – borba između britanske i nemačke imperije nakon njenog ujedinjenja 1871, piše “Blumberg”.

Tu era, baš kao i našu, obeležile su industrijska i tehnološka revolucija i globalizacija. Poput SAD, i Britanija je bila demokratija koja je verovala u slobodna tržišta i pratila je međunarodni poredak koji reguliše trgovinu i finansije, nadgledanjem takozvanog Paksa Britanika, perioda relativnog mira između velikih sila kad je britanska imperija preuzela ulogu “svetskog policajca”.

S druge strane, Kina je bila poput tadašnje Nemačke, autokratska država, sa državnom, nacionalističkom ekonomskom politikom. Baš kao Kina danas, Nemačka je bila usmerena da preuzme vodeću poziciju krađom patenata i tehnologije i agresivnim zagovaranjem alternativa spram standarda svog rivala.

Jedna od takvih trka, na primer, bila je oko standarda koji će dominirati radio komunikacijama. Britanci su koristili pionirsku tehnologiju italijanskog izumitelja Guljelma Markonija, dok su Nemci u ime cara Vilhelma II radili sve da razviju sopstveni standard, preko kompanije “Telefunken”. Analogno tome danas bi bila 5G mreža i američka globalna kampanja da izbaci iz igre kineski “Huavej”.U obe ere izazivači su se plašili geografskog zatvaranja i gledali da se probiju van sa velikim, geopolitički motivisanim infrastrukturnim projektima. Nemačka, okrenuta na istok, pokušala je da izgradi prugu Berlin-Bagdad radi pristupa Indijskom okeanu kojim bi zaobišla britansku mornaricu. 

Kina, okrenuta na zapad, imala je svoj Pojas i put, plan da poveže luke, morske puteve, železnicu, kao i informacione sisteme širom Evroazije i Afrike. Nemački projekt zaustavio je Prvi svetski rat, dok je Kina naišla na opoziciju u nekim državama duž rute.
Rivalstvo je na početku eskaliralo bez izazivanja vojnih konflikta. Poput SAD, tadašnja Britanija je nametnula kaznene tarife koje su malo toga postigle i isprobala druge mere. Diplomatski gledajući, pomoglo je što su Nemačka iz 19 veka i novija Kina imale lidere dovoljno sofisticirane da ojačaju svoje zemlje bez rizika od sveopšteg sukoba. U prvom slučaju, to je bio kancelar Oto fon Bizmark, koji je upravljao razvojem Nemačke pod dva cara dok ga nije otpustio treći – Vilhelm II – tašt i nesiguran karakter koji se osećao ugrožen od strane “stručnjaka” kao danas američki predsednik Donald Tramp, navodi “Blumberg”.

Bizmark bi u Kini podvukao paralele sa Dengom Sjaopingom, “vrhovnim vođom” koji je nadgledao kinesku industrijalizaciju ali bez otvorenog izražavanja neprijateljstava prema Amerikancima.

Ali, vremenom se situacija promenila. Vilhelm II, rođak kralja DŽordža V, s jedne strane se divio Englezima a sa druge projektovao sirovi militarizma – “Blumberg” navodi da je menjao vojne uniforme nekoliko puta dnevno.

Aktuelni kineski predsednik Si Đinping dovoljno poštuje SAD da pošalje svoju ćerku (pod pseudonimom) na Harvard, ali je njegova spoljna politika postala poznata kao “diplomatija vučjeg ratnika” nakon filma “Vučji ratnik” iz 2015. u kojem Kinezi “praše” zapadnjake.

Tramp – koji je Vilhelm po svom narcisizmu i strateškoj kratkovidosti – samo je pogoršao situaciju. Čak i ako ga DŽozef Bajden pobedi na predsedničkim izborima u novembru možda neće biti dovoljno da se izmeni fundamentalna dinamika Tukdidove zamke.

Kao što je Nemačka pod Vilhelmom II bila siledžija koji provocira, Kina se pod Sijem obrušava još žešće – od Hong Konga, Tajvana i Ujgura u Sinkjangu, do suseda na Himalajima i stranih brodova u Južnom kineskom moru.

Istorija ne mora da se ponavlja. Ali ipak, ne bi škodilo da je Peking, Vašington i druge prestonice ponovo prelistaju kako bi poštedele našu generaciju da ne “ušeta kroz san” u novi svetski rat. Do 1914, kao i danas, međunarodni sistem je postao previđe složen za antagoniste, a onda se upalio fitilj u Bosni koju mnogi Nemci i Britanci nisu znali ni da nađu na mapi. U naše vreme, to se može dogoditi na kompjuteru koji je hakovao neprijatelj ili na nenastanjenom ostrvcetu u Južnom kineskom moru, zaključuje “Blumberg”.

Asad se obratio svojim trupama, njegove reči možete pročitati OVDE.

Izvor: Blic/Pravda

Bonus video

Molimo Vas da donacijom podržite rad
portala "Pravda" kao i TV produkciju.

Donacije možete uplatiti putem sledećih linkova:

PAŽNJA:
Sistemom za komentarisanje upravlja kompanija Disqas. Stavovi izneseni u komentarima nisu stavovi portala Pravda.

Kolumne

Najnovije vesti - Ratni izveštaji

VREMENSKA prognoza

Najnovije vesti - PRAVDA