Kako prenosi portal Balkanska bezbednosna mreža, vojna intervencija Srbije se u tom slučaju smatra malo verovatnom, ali se predviđa da bi bili potrebni vazdušni napadi, uz dodatne troškove od oko 24 milijarde dolara.
Kada se govori o BiH kao mogućoj članici NATO, međuetnički sukob se smatra najvećim potencijalnim vojnim izazovom.
Studija iznosi različite hipotetičke scenarije takvog razvoja događaja pod uticajem stranih faktora: od podrške Srbije „iredentistički orijentisanom lokalnom stanovništvu", podrške Rusije etničkom separatizmu do talasa nasilja nastalog pod uticajem radikalnih islamista.
- Srbija se navodi kao jedina potencijalna spoljna pretnja, ali veoma malo verovatna jer je Beograd danas u Partnerstvu za mir, sarađuje sa NATO i nalazi se na putu evropskih integracija - dodaje se u tekstu.
CSIS procenjuje da Vlada u Sarajevu ima relativno slabe vojne snage, mali vojni budžet i ekonomiju u teškom stanju, ali da bi BiH mogla da zatraži podršku NATO ako postane članica Alijanse.
- Zanimljivo je da nigde ne implicira da bi oružanu pobunu izveli Srbi, Bošnjaci ili Hrvati. Ipak, autori iznose i hipotetički scenario po kome bi 'buduća ultranacionalnistička vlast' u Srbiji mogla da se umeša u sukobe u BiH ukoliko bude potredno da zaštiti Srbe od 'sektaškog nasilja, islamskog ekstremizma i sekularnih napada'. U takvom scenariju, procenjuje se da bi Srbija sa četiri teško naoružane brigade i vazduhoplovstvom mogla vrlo brzo da pobedi lako naoružane snaga BiH. Očekivana bi bila i pomoć Rusije Srbiji u tehnici i vojnim savetnicima - smatraju analitičari.
Tu bi na scenu stupili vazdušni udari NATO i SAD. Vodeći se iskustvima iz bombardovanja Srbije 1999. i ratova u Iraku i Avganistanu Centar za strateške i međunarodne studije predviđa da bi takva akcija naterala srpske vojne snage da se kriju. U tom slučaju, autoi smatraju da bi protiv srpskih snaga trebalo sprovesti akciju poput one u Hrvatskoj 1995, odnosno kombinovanje vazdušnih udara i napada kopnenih snaga vlade u Sarajevu.
Troškovi vazdušnih napada iznosili bi 24 milijarde dolara, a troškove bi pođednako snosili SAD i ostale zemlje članice NATO-a.
U okviru programa međunarodne bezbednosti, autor Mark Kansian i njegov saradnik Adam Sakston uradili su prognoze kako bi moglo da izgleda širenje NATO, u kontekstu potrebnih vojnih snaga i novca za jačanje odbrambenih sposobnosti saveznika ili pak mirovnih operacija. Autori su se bavili postojećim vojnim snagama NATO-a i Rusije, kao i potencijalnim žarištima ukoliko dođe do širenja Alijanse.
Kao države koje mogu postati deo NATO navode se Švedska, Finska, Ukrajina, Gruzija i Bosna i Hercegovina. Od evropskih zemalja izostavljeni su Srbija, Belorusija, Moldavija, Irska, Švajcarska i Austrija.
— Dnevne Novine Pravda (@NovinePravda) December 12, 2021
Izvor: Informer