Najnovije

Da li Kurti kreće u stvaranje Velike Albanije?

Šta se krije iza učešća partije Aljbina Kurtija na izborima u Albaniji i da li je to početak realizacije ideje o stvaranju Velike Albanije?

Aljbin Kurti (Foto: Jutjub)

Kada bi austrijski premijer Sebastijan Kurc pokušao sa svojom Austrijskom narodnom strankom da nastupi na nemačkim parlamentarnim izborima, to bi izazvalo prilično nezadovoljstvo u redovima vladajućih demohrišćana, a verovatno još više u opozicionom AfD-u.

Takva ideja o intervenciji Austrijanca u nemačku politiku je apsurdna, piše u svom tekstu objavljenom u listu „Frankfurter algemajne cajtung” novinar i publicista Mihael Martens.

Ali postoje dve zemlje u kojima se pojavljuje slična konstelacija: na parlamentarnim izborima u Albaniji 25. aprila učestvuje i jedan ogranak stranke Samoopredeljenje kosovskog premijera Aljbina Kurtija. Na Kosovu je Samoopredeljenje daleko najjača politička snaga. Činjenica da ta stranka sada vodi kampanju na izborima u susednoj državi, i to s podružnicom istog imena, te da je i sâm Kurti tamo učestvovao u kampanji, naravno, ne nailazi na oduševljenje albanskog premijera Edija Rame.

Istina je da Samoopredeljenje zasad nije registrovana kao politička stranka u Albaniji, već nastupa kao građanska inicijativa koja podržava nezavisne kandidate na parlamentarnim izborima. Međutim, u dogledno se vreme planira i pretvaranje u stranku.

Jedan od kandidata za izbore je Boiken Abazi, koji je ujedno i direktor građanske inicijative Samoopredeljenje u Tirani. Na pitanje prima li uputstva od kosovskog premijera, Abazi izbegava jasan odgovor: „Bio bi to veliki gubitak za mene i našu organizaciju ovde kada Aljbin ne bi našao vremena da se s nama savetuje. Ja poštujem njegove dubinske analize i savete. Mi to ne sledimo uvek, ali je dobro čuti njegove ideje.„

Među te ideje spada već dugi niz godina i stav da bi bilo bolje i za Albaniju i za Kosovo da se ujedine u zajedničku državu. To je ono što i Abazi propagira. „Naravno da do toga neće doći sutra ili narednih godina. Bilo bi populistički tvrditi tako nešto, kaže Abazi.

Mnogi Albanci imaju osećaj da „pravi geopolitički trenutak” za ostvarenje te ideje još nije stigao. Samoopredeljenje teži „mirnom i demokratskom procesu” na kojem će se održati referendumi o ujedinjenju u obe države. Rezultat je predvidljiv, kaže Abazi: „Istraživanja u Albaniji i na Kosovu pokazuju da bi više od dve trećine Albanaca glasalo za ujedinjenje na referendumu.„

Na Kosovu je Kurti popularan ne zbog velikoalbanske retorike, već zato što se njegovo obećanje o beskompromisnoj borbi protiv korupcije i nepotizma smatra verodostojnim. LJudi žele bolje škole i bolnice, čistu i pitku vodu - a ne Veliku Albaniju.

Abazi ne protivreči, ali dodaje: „Čovek nije samo homo ekonomikus. LJudi imaju osećanja, priču - sve elemente svog identiteta koji na prvi pogled mogu izgledati iracionalno, ali koji ljude čini ljudima.

„To takođe uključuje narative - poput pričanja o tome da bi bilo bolje da su Kosovo i Albanija jedna država.

Na prethodnim izborima u Albaniji, međutim, ništa se nije moglo dobiti velikoalbanskim obećanjima. To je iskusio i „Crveno-crni savez”, nazvan po albanskim nacionalnim bojama, koji se kandidvao na parlamentarnim izborima 2013. s programom Velike Albanije i dobio samo 0,6 posto glasova.

Do sada su istraživanja pokazala da bi i Samoopredeljenje moglo proći slično, barem u prvom pokušaju. „Teško da će dobiti i samo jedan mandat u aprilu”, kaže bivši albanski ministar obrazovanja i zamenik šefa vlade Genc Polo.

To je možda i zbog činjenice da su panalbansku ideju mnogi već odavno izneli. Tako je na primer albanski premijer Rama predložio u govoru u kosovskom parlamentu 2018. da bi Kosovo i Albanija trebao da imaju zajedničkog predsednika kao „simbol nacionalnog jedinstva”.

Tadašnji kosovski predsednik Hašim Tači izrazio uverenje da će „u bliskoj budućnosti” biti uspostavljena zajednička kosovsko-albanska država. To bi, po Tačjevom mišljenju, bila „alternativa izolaciji” koju EU nameće Kosovu.

A bivši kosovski premijer Ramuš Haradinaj je upozorio još u januaru da, ukoliko se nastavi sa sprečavanjem pridruživanja Kosova NATO i UN, s tim da za građane Kosova ne važi liberalizacija viza i s obzirom na odbijanje pet zemalja EU da priznaju nezavisnost Kosova, onda bi referendum o ujedinjenju s Albanijom mogao biti neizbežan.

Ne treba zanemariti unutrašnjopolitičku motivacija takvih izjava, ali u pogledu spoljne politike Kosovo tu pre svega vidi upozorenje Evropskoj uniji, koje glasi: Ne zaboravite nas!

Kurti, međutim, ide znatno dalje, pre svega jer je najavio da će se Samoopredeljenje angažovati i u severnoj Makedoniji, gde Albanci čine oko četvrtinu stanovništva.

U kojoj meri bi Samoopredeljenje moglo biti uspešno u susednim zemljama, zavisiće dobrim delom i od toga da li će „matična stranka” na Kosovu ispuniti ogromna očekivanja povezana s Aljbinom Kurtijem, kaže Remzi Lani, politikolog iz Tirane. I zaista: samo ako Kurti bude uspešan na Kosovu, njegova filijale u Albaniji i drugde mogu postati privlačne građanima.

Pritom je sasvim druga priča u kojoj bi meri to moglo dovesti do dodatne nestabilnosti na celom Balkanu, ukoliko Kurtijev program ujedinjenja bude nadohvat ruke, upozorava Mihael Martens u tekstu objavljenom u „Frankfurter Algemajne cajtungu”, prenosi Dojče vele.

Zbog čega su Šiptari pokrenuli optužnicu protiv igumana manastira Visoki Dečani, saznajte OVDE.

Izvor: Politika/Dojče Vele

Bonus video

Molimo Vas da donacijom podržite rad
portala "Pravda" kao i TV produkciju.

Donacije možete uplatiti putem sledećih linkova:

PAŽNJA:
Sistemom za komentarisanje upravlja kompanija Disqas. Stavovi izneseni u komentarima nisu stavovi portala Pravda.

Kolumne

Najnovije vesti - Ratni izveštaji

VREMENSKA prognoza

Najnovije vesti - PRAVDA