Najnovije

METE, PRAVILA I ZAKONI TALIBANA: Ko su oni zapravo?

Talibani su svrgnuti sa vlasti u Avganistanu 2001. godine nakon invazije koalicijskih snaga pod vodstvom SAD.

Talibani (FRoto: Jutjub)

Ta grupa nastavila je da jača i osvaja teritorije.

Dok se američki vojnici spremaju potpuno napustiti Avganistan do 11. septemra, nakon više od dve decenije prisustva u toj zemlji, Talibani zauzimaju avganistanske vojne baze, manja mesta, sela i regionalna središta, još više raspirujući strah da bi mogli srušiti nacionalnu vladu.

Talibani su ušli u direktne pregovore sa SAD još 2018. godine, a u februaru 2020. dve trane su u Dohi postigle mirovni sporazum, kojim se SAD obvezao na povlačenje, a Talibani na suzdržavanje od napada na američke snage.

Druga obećanja su uključivala da se neće dozvoliti da Al-Kaida ili drugi militanti deluju u područjima koja kontrolišu i da se nastavi s nacionalnim mirovnim pregovorima. Ali, već sledeće godine talibani su nastavili da napadaju avganistanske snage i civile.

Dok se SAD priprema za odlazak, ta grupa oživljava i brzo napreduje po celoj zemlji.

Pojavili se početkom 1990.

Talibani, odnosno "učenici" na paštunskom jeziku, pojavili su se početkom 1990. godine u severnom Pakistanu nakon povlačenja sovetskih trupa iz Avganistana.

Taj pretežno paštunski pokret prvi put se pojavio u verskim semeništima, uglavnom plaćenim novcem iz Saudijske Arabije, u kojima se propovedao tvrdokorni sunitski islam.

Obećanje koje talibani slede u paštunskim područjima Pakistana i Avganistana j uspostavljanje mira i sigurnosti ali i sprovođenje njihove stroge verzije šerijata ili islamskog zakona.

Iz jugozapadnog Avganistana talibani su brzo proširili svoj uticaj. U septembru 1995. zauzeli su pokrajinu Herat, koja graniči s Iranom, a tačno godinu dana kasnije zauzeli su avganistansku prijestolnicu Kabul, svrgnuvši režim predsednika Burhanudina Rabanija, jednog od utemeljitelja avganistanskih mudžahedina, koji su se opirali sovjetskoj okupaciji. Do 1998. talibani su imali kontrolu nad gotovo 90 odsto Avganistana.

NJihova pravila i zakoni

Avganistanci, umorni od mudžahedinske vlasti i sukoba nakon isterivanja Sovjeta, pozdravili su talibane kada su se prvi put pojavili na sceni.

NJihova rana popularnost bila je posledica njihovog uspeha u suzbijanju korupcije i izgradnje puteva i slobodne trgovine u područjima pod njihovom kontrolom.

Talibani su takođe uveli ili podržali kazne u skladu sa svojim strogim tumačenjem šerijatskog prava, poput javnih pogubljenja osuđenih ubica i preljubnika te amputacije udova za one koji su proglašeni krivima za krađu. Muškarci su morali pustiti bradu, a žene su morale nositi burku.

Talibani su takođe zabranili televiziju, muziku, pozorištei nisu dozvolili devojčicama starijima od 10 godina da pohađaju školu.

Optuživali su ih za različita kršenja ljudskih prava i kulturološka nedela.

Jedan od ozloglašenih primera dogodio se 2001. godine, kad su talibani započeli uništavanje poznatih kipova Bude u Bamijanu u središnjem Avganistanu.

Učenica Malala Jusufzai

Pakistan je više puta poricao da podržava talibane, ali nema sumnje da su se mnogi Avganistanci koji su se u početku pridružili pokretu školovali u medresama (verskim školama) u Pakistanu.

Pakistan je takođe bio jedna od samo tri zemlje, uz Saudijsku Arabiju i Ujedinjene Arapske Emirate (UAE), koje su priznali talibane dok su bili na vlasti u Avganistanu.

To je ujedno bila i poslednja država koja je prekinula diplomatske veze s tom grupom.

U jednom trenutku talibani su zapretili destabilizacijom Pakistana iz područja koja su kontrolisali na severozapadu zemlje.

Jedan od najpoznatijih napada pakistanskih talibana dogodio se u oktobru 2012. godine, kada je učenica Malala Jusufzai ustreljena na putu ka kući u gradu Mingori.

Velika vojna ofanziva dve godine kasnije nakon masakra u školi u Peševaru smanjila je utiecaj talibana u Pakistanu.

Najmanje tri ključne osobe pakistanskih talibana ubijene su u napadima američkih bespilotnih letelica 2013. godine, uključujući vođu grupe Hakimulaha Mehsuda.

Globalnu pažnju talibani su privukli nakon terorističkog napada 11. septembra 2001. u NJujorku.

Talibani su optuženi da su osigurali utočište za glavne osumnjičene - Osamu Bin Ladena i njegov pokret Al-Kaida.

Vojna koalicija, predvođena SAD, pokrenula je 7. oktobra 2001. napade u Avganistanu, a do prve nedelje decembra srušen je talibanski režim.

Pregovori i mirovni sporazum

Mnogi visoki talibanski čelnici navodno su se sklonili u pakistanski grad Kuetu, odakle su vodili operacije.

Službeni Islamabad poricao je postojanje onoga što se nazivalo "Quetta Shura".

Uprkos sve većem broju stranih vojnika, talibani su postupno vratili, a zatim proširili svoj uticaj u Avganistanu, čineći ogromne delove zemlje nesigurnima, a nasilje u zemlji vratilo se na nivoe koje nisu viđene od 2001.

Bilo je mnogo napada talibana na Kabul, a u septembru 2012. izvršili su akciju na NATO kamp Bastion.

Nada u postizanje mira pregovorima pojavila se 2013. godine, kada su talibani objavili planove za otvaranje kancelarije u Kataru.

Ali nepovjerenje sa svih strana ostalo je veliko i nasilje se nastavilo.

U avgustu 2015. talibani su priznali da su više od dve godine prikrivali smrt Mule Omara, koji je navodno umro zbog zdravstvenih problema u bolnici u Pakistanu.

U septembru je grupa rekla da su unutrašnje borbe okončane i okupila se oko novog vođe Mule Mansoura, koji je bio zamenik Mule Omera.

Mete su im novinari, sudije, žene na pozicijama…

Otprilike u isto vreme talibani su preuzeli kontrolu nad glavnim gradom jedne pokrajine, prvi put nakon poraza 2001. godine, preuzimajući kontrolu nad strateški važnim gradom Kunduzom.

Mula Mansour ubijen je u napadu američke bespilotne letelice u maju 2016. a nasliedio ga je njegov zamenik Mavlavi Hibatulah Akhundzada, koji i dalje kontroliše ovu militantnu grupu.

Nakon američko-talibanskog mirovnog sporazuma iz februara 2020. godine činilo se da su talibani promenili taktiku i sa složenih napada u gradovima i na vojna utvrđenja prešli na talas ciljanih ubistava.

Čini se da su mete - novinari, suci, mirovne aktivistkinje, žene na pozicijama - sugerisale su da talibani nisu promenili svoju ekstremističku ideologiju, nego samo svoju strategiju.

85.000 boraca

Nakon što su u dve decenije rata nadjačali velesilu, talibani su počeli zauzimati ogromne delove teritorija Avganistana, zapretivši da će ponovno srušiti vladu u Kabulu nakon povlačenja stranih sila.

Smatra se da su sada brojčano jači nego u bilo kom trenutku otkad su svrgnuti 2001. godine.

Prema nedavnim procenama NATO, talibani imaju do 85.000 boraca.

NJihovu kontrolu nad teritorijama teško je proceniti, jer neka područja prelaze između njih i vladinih snaga, ali, prema nedavnim procenama, trenutno drže između trećine i petine zemlje.

O veleizdaji u ruskoj vojnoj industriji pročitajte OVDE.

Izvor: Index.hr

Bonus video

Molimo Vas da donacijom podržite rad
portala "Pravda" kao i TV produkciju.

Donacije možete uplatiti putem sledećih linkova:

PAŽNJA:
Sistemom za komentarisanje upravlja kompanija Disqas. Stavovi izneseni u komentarima nisu stavovi portala Pravda.

Kolumne

Najnovije vesti - Ratni izveštaji

VREMENSKA prognoza

Najnovije vesti - PRAVDA