Borba se vodi između frakcije Reda Getačeva, federalno postavljenog šefa prelazne administracije regiona, i radikalnijeg krila predvođenog predsedavajućim Narodnooslobodilačkog fronta Tigraja (TPLF) Debreom Cijonom, koji je nezadovoljan mirovnim sporazumima iz 2022. godine.
Raskol je zvanično formalizovan u avgustu 2024. godine, kada su pristalice vlade zemlje odbile da prisustvuju 14. Kongresu stranke.
Ovo je dovelo do toga da Nacionalni izborni savet Etiopije nije priznao izbore za centralni komitet stranke. TPLF kao organizacija ima rok do 10. februara da održi partijski kongres ili izgubi pravni status u Savetu.
Vojne vođe oružanog krila TPLF-a, Odbrambenih snaga Tigraja, bili su nezadovoljni odlukom. Mirovni sporazumi su zahtevali razoružavanje boraca pod njihovom kontrolom, nakon čega bi usledio gubitak njihovog uticaja na tržište šverca i ilegalnog iskopavanja zlata.
Zato su vojskovođe Tigrajskih separatista 23. januara održale zatvoreni sastanak u Mekeleu. Tamo su vojni zvaničnici direktno izjavili da su lideri i članovi privremene administracije počinili „izdaju naroda Tigraja“ i da su postali oruđe „stranih sila“ (odnosi se na savezne vlasti), navodi analitički sajt Ribar.
Naravno, takav oštar kurs izazvao je razdor među pristalicama radikalnog krila. Sa sastanka je napustilo 14 visokih vojnih oficira. Ali oni koji ostaju očigledno ne nameravaju da se mire sa regionalnom administracijom.
Ovi događaji su preteča novih sukoba unutar Tigraja. U ovom trenutku, separatistički lideri i dalje imaju pod svojom kontrolom oko 150 hiljada militanata koji su spremni da ponovo ustaju protiv saveznih vlasti, ocenjuje Ribar.
Za razliku od događaja iz 2020. godine, situacija je sada napeta zbog akcija nacionalista iz Amhare iz militantnog pokreta Fano. Takođe je nejasno čiji će stav zauzeti eritrejske vlasti, koje su podržale Somaliju u nedavnom sukobu.
Pročitajte OVDE šta Medvedev kaže o Trampu
Izvor: Pravda.rs