Najnovije

"Balkanizacija Balkana" Srećka Đukića, delo koje će nas približiti Bugarima

    GLASNIKBEOGRAD – Službeni glasnik predstavio je knjigu Srećka Đukića Balkanizacija Balkana (Bugarski kadril – izviđanje jednog diplomate), delo koje predstavlja diplomatske beleške našeg ambasadora u Sofiji u periodu 1993-1995 godine ratova, sankcija, embarga i inflacije. Naš diplomata Darko Tanasković dao je ovom delu najviše ocene. -Ovu knjigu osećam veoma bliskom. To je jedna slojevita i višedimenzionalna knjiga. Nisam, kao što se to obično kaže, karijerni diplomata, ja sam pručeni, ali u ovoj knjizi osećam se kao kod kuće. Čak i u naslovu knjiga ima tri sloja. Balkanizacija Balkana je naslov koji će privući znatiželju, Kadril je francuska  igra za četri para na podijumu, a povod za ovaj naslov je  ulaženje Bugarske u veliki projekat frankofonije što govori o pragmatičnosti bugarske spoljne politike – rekao je Tanasković. On ima zapažanje u vezi sa podnaslovom Izviđanja srpskog diplomate iz Sofije. -Možda bi dobro bilo i uviđanja umesto izviđanja - kaže naš nekadašnji ambasador u Turskoj i Vatikanu. On smatra da je Đukićevo razmatranje postsovetskog prostranstva daje izvanrednu osnovu za dubinsko razumevanje situacije. Svog kolegu Đukića, koji se u knjizi bavi i diplomatijom kao pozivom, on je nagradio komplimetom. -Za diplomatiju, diplomatsku kulturu knjiga je vrlo značajna. Diplomata sabira saznanja koja su trajno korisna za zemlju koju je predstavljao. Naši ambasadori bi trebalo više da pišu o tome. Drugi sloj na koji upozorava Tanbasković tiče se balkanizacije. Problemom tzv. balkanizacije su se bavili mnogi iz  regiona, zemalja pogođenih balkanizacijom.
Đukić i Tanasković na promociji Foto: Službeni glasnik

Đukić i Tanasković na promociji Foto: Službeni glasnik

Da bi približio pojam balkanizacije Tanasković je spomenuo analizičara DŽordža Korna koji u odnos Evropa - istok razmatra u knjizi Od balkanizacije ka libanizaciji - istorija jedne nedovršene modernosti. -Kako u vreme usopona istorije ostaju van njenog polja složene veze koje povezuju Evropu sa mediteranom, Balkanom, turskom i arapskim istokom pita se 1989. godine DŽoprdž Korn? Balkan se posmatra iracionalno, a ne kao posledeica procesa u kojima je Evropa itekako sudelovala. Evropa ne rezume, otuđuje, kažnjava ostale narode koji se navodno retrogradno ponašaju i izlaze izvan sistema vrednosti modernog doba. Ovde je libanizacijom označeno cepanje teritorije na administrative celine po versko-nacionalnim šavovima Ko je kompetentniji od nas diplomata da napiše o čemu je reč? – pita se Tanasković. On odgovara da treba težiti idealu - da male države Balkana osvoje onaj minimum prostora gde će moći da ostavere svoje interese. -Balkan balkancima često je bilo izgovarano ali onda ovde zaigraju taj fatalni kadril. Ipak Ivo Andrić nas uči da je osvajanje tog prostora moguće – kaže Tanasković. Treći sloj Đikićeve knjige daje mogućnost da razumemo mnogo bolje Bugarsku  i Bigare i njihovo odnos sa balkanskim narodima. -Očigledno da je kolegi Đukiću Bugarska ostala u lepoj uspomeni i da mu je bliska. Prvo što kaže je: Sofija je na mene ostavila utisak lepog i prijatnog grada. Knjiga pokazuje koliko mi malo znamo o Bugarima i oni o nama – primećuje Tanasković. Blagonaklono odnos postoji i sa bugatrske strane prema Srbima.Kako kaže Tanasković diplomata i književnik Marko Markov prevodi našu književnost na bugarski, afirmiše nas u svetu, „doživljava Srbiju slično ako Đukić Bugarsku“. Autor knjige Balkanizacija Balkana ističe da je njegova knjiga poziv na razumevanje i mirnu saradnju balkanskih naroda. -Kada sam išao u misiju do Sofije na cesti nisam sreo ni jedan automobil. Danas je taj put frekventniji, ali to je daleko od potrebnog, seća se Đukić i nastvalja: - Imao sam fantastičnu sardnju sa medijima u Bugarskoj, uvek su bili izuzetno zainteresovani za srpske teme za ratove u Hrvtaskoj i BiH, inflaciji, za Dejtonski mir. Govoreći o pozivu diplomate, on kaže da je tu ne treba mnogo sredstava nego dobra organizacija i dobrfo postavljanje jer je dipoatija pozvana da kada je teško državi najviše pomogne i ona treba da se stavi u središte rešavanja problema. Zamoljen da oceni loše stanje u Bugarskoj, Đukić koji nije evroskeptik ( naprotiv on je za Srbiju u EU) , upozorava na pogrešan pristup koji je  primenila Bugarska. -Da EU nema alternative bila je i bugarska politika, ali Bugarska je zanemarila svoju industriju i poljoprivredu. Bugarska  je nekada proizvodila i izvozila sir, a oni to sad uvoze. Oni nemaju sopstevenu proizvodnju mleka. Za socijalizma imali su 80 posto površina koje su navodnjavane, danas jako malo. Sećam se da su od februara išli kamioni sa voćem i povrćem za izvoz, sada to uvoze iz Rusije, Grčke... Imali su jednu od najvećih čeličana, sada je prodaju u staro gvožđe. Nalaze se na zadnjem mestu po ekonomskom razvoju. Ulazak u EU ništa ne donosi ako sami ne radite na razvoju. EU upravo savetuje oslanjanje na sopstenvene snage. Ja sam pobornik EU integracija. Ali, EU ima svoje krize i smatram da mi moramo imati sopstevnu privredu poručuje naš nekdašnji ambasador u Sofiji. D.Bašović

Bonus video

Molimo Vas da donacijom podržite rad
portala "Pravda" kao i TV produkciju.

Donacije možete uplatiti putem sledećih linkova:

PAŽNJA:
Sistemom za komentarisanje upravlja kompanija Disqas. Stavovi izneseni u komentarima nisu stavovi portala Pravda.

Kolumne

Najnovije vesti - Ratni izveštaji

VREMENSKA prognoza

Najnovije vesti - PRAVDA