Najnovije

Izašli su nasmejani sa sastanka u Parizu, ali jedan predsednik u domovini može biti dočekan kao izdajnik - a nije Putin!

Posle više od šest sati pregovora svi deluju zadovoljno. Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski ocenio je nastavak dijaloga s ruskim kolegom na Samitu u Parizu kao “veoma pozitivan”, a Vladimir Putin je govorio o otopljavanju u odnosima između dve zemlje.

Samit u Parizu (Foto: Jutjub)

Nemačka kancelarka Angela Merkel opisala je sastanak, kome je prisustvovao i francuski predsednik Emanuel Makron, kao “veoma koristan”.

Lepe reči, međutim, nisu mogle da sakriju činjenicu da su Putin i Zelenski postigli minumum: do kraja godine uslediće novi pokušaj prekida vatre između separatističkih područja pod kontrolom Rusije i ukrajinske vojske. Osim toga, dve strane dogovorile su razmenu zarobljenika i uspostavljanje novih prelaza na granici između okupiranih područja i teritorije koju kontroliše Kijev. Poslednja važna tačka pregovora jeste dogovor o definisanju još tri dela granice za obostrano povlačenje trupa, ali tek do kraja marta sledeće godine.

Izbori po ruskim pravilima igre

Veći napredak u ukrajinskom sukobu nije bio moguć, ocenjuju kako posmatrači bliski Kremlju, tako i oni kritički nastrojeni. Putin i njegov tim otišli su na pregovore s predobrim kartama. Na drugoj strani je stajao ukrajinski predsednik, koga će optužiti za izdaju sopstvene zemlje ako previše izađe u susret Rusiji. Putinu je najvažniji Sporazum iz Minska, od koga Rusija, kako je pre sastanka više puta ponovio, neće odstupiti ni milimetar. Samit u Parizu za njega je bio prilika da to još jednom potvrdi. U završnom saoopštenju je više puta ukazao na značaj sporazuma.

Dokument iz Minska, potpisan februara 2015. bio je za tadašnje ukrajinsko rukovodstvo neka vrsta pojasa za spasavanje kako bi se sprečila dalja eskalacija. Otpadničke oblasti na istoku zemlje njime stiču široku autonomiju u granicama Ukrajine. U tački devet takođe stoji da će vlada u Kijevu steći vojnu kontrolu nad tim područjima tek kada tamo budu održani regionalni izbori. U Donjecku i Lugansku bi nakon toga glavnu reč i dalje vodili političari pod kontrolom Moskve.

Strateške prednosti sa ruskog stanovišta su očigledne: primena Sporazuma iz Minska omogućava Rusiji da čvrsto utemelji otpadničke delove poput trna u ukrajinskom mesu.

Putinov novi početak sa Zelenskim

Sastanak pokazuje da Putin u novom ukrajinskom predsedniku vidi šansu za sprovođenje u delo svojih ciljeva. Ruska taktika bi sada mogla da se ograniči na sprovođenje sporazuma korak po korak, pod njihovim uslovima i prema sopstvenom tumačenju.

Nezavisno od Putinove geopolitičke strategije, za narod na istoku Ukrajine to je šansa za prekid vatre i sprečavanje eskalacije sukoba.

Sve manje Rusa za pripajanje ukrajinskih područja

U Rusiji odavno preovladava uverenje da vojni angažman na strani narodnih republika u Donjecku i Lugansku donosi malu političku korist. Na unutrašnjem planu pružanje podrške tim oblastima više ne prolazi kao dokaz vlastite moći. Anketa nezavisnog instituta “Levada” iz Moskve pokazuje da je samo četvrtina Rusa za pripajanje narodnih republika Rusiji, u odnosu na 48 odsto, koliko je taj procenat iznosio pre pet godina.

Pročitajte OVDE  kako se to obrukao Zelenski.

Izvor: Blic/ zeit. de

Bonus video

Molimo Vas da donacijom podržite rad
portala "Pravda" kao i TV produkciju.

Donacije možete uplatiti putem sledećih linkova:

PAŽNJA:
Sistemom za komentarisanje upravlja kompanija Disqas. Stavovi izneseni u komentarima nisu stavovi portala Pravda.

Kolumne

Najnovije vesti - Ratni izveštaji

VREMENSKA prognoza

Najnovije vesti - PRAVDA