Najnovije

DŽAMIJE U HRVATSKOJ: U tri se klanja, četiri se još grade! A na svoje islamske centre trenutno čekaju uz Dubrovnik, Pula, Osijek i Sisak!

Trenutno je u fazi izgradnje samo Islamski centar u Sisku, u Dubrovniku i Osijeku proces traje, u Puli još bez pomaka.

DŽamija (Foto: Jutjub)

Nova bi džamija, odnosno Islamski centar u Hrvatskoj, trebao niknuti u Dubrovniku, kako je nedavno objavljeno, no do toga je ipak još dalek put, a Dubrovnik i nije jedini grad u Hrvatskoj koji, uprkos brojnoj muslimanskoj zajednici, čeka na islamski centar.

U Hrvatskoj trenutno postoje tri džamije – ona prva u Gunji u Slavoniji, veliki Islamski centar u Zagrebu te hvaljeni, spektakularni centar u Rijeci, skulpturalna džamija kojoj se često tepa da je najlepša u Europi, čiji je je autor umetničko-skulpturalnog oblikovanja džamije i minareta proslavljeni Dušan DŽamonja.

A na svoje islamske centre trenutno čekaju – uz Dubrovnik – Pula, Osijek i Sisak. Projekti realizacije u različitim su fazama, a najdalje se otišlo u Sisku, gdje se gradnja Islamskog kulturnog centra već uvelike zahuktala.

Sisak: Islamski centar u izgradnji

Glavni imam medžlisa Islamske zajednice Sisak Alem ef. Crnić kaže da radovi idu po planu – većina armirano-betonskih radova na objektu je napravljena, a nadaju se da bi završetak izgradnje mogao biti iduće godine.

„Što znači da je zgrada Islamskog kulturnog centra pokrivena, sa tri etaže, zatim restoran i kongresna dvorana s edukativnim i društvenim prostorijama, a u sledećoj fazi, od maja 2019. godine, započinje izgradnja minareta, kao i pokrivanje kupole – središnjeg dijela molitvenog objekta, s čime će se zaokružiti armirano-betonski radovi“, kaže Crnkić.

Svi troškovi do sada su, navodi, uredno podmireni i nije se ušlo u dug, a važan dio finansiranja su donacije – centar je, ističe, projekt Islamske zajednice u Hrvatskoj i svih vernika i ljudi koji žele pridoneti tom, kako kaže, zajedničkom trajnom dobru, pa donacije stižu iz svih tih izvora.

Grad i Sisačko-Moslavačka županija takođe su, kaže, učestvovali s donacijama na početku izgradnje. Islamska zajednica u Sisku, navodi, ima kvalitetno izgrađene odnose s lokalnom samoupravom i njihovi najviši predstavnici redovito sudeluju u svim relevantnim društvenim događajima.

S druge strane, Medžlis Islamske zajednice Sisak poslednjih je nekoliko godina organiziovao niz kulturno-verskih manifestacija javnog karaktera sa željom da se predstavi široj javnosti, a jedan od najposećenijih i najuspešnijih događaja bio je javno obeležavanje Bajrama 2017. godine u središtu Siska, pod nazivom „Bajram na sisačkoj šetnici“.

Pula: Protest i otpori

Muslimani već generacijama u kontinuitetu naseljavaju područje grada i županije i etablirani su u svim segmentima društvenog života i nije, ističe, zabeležen nijedan primer nesnošljivosti vredan spomena ili pažnje. U skladu s tim, navodi, podrška građana nije samo deklarativna, nego se doprinosi i delom.

„Nakon Sisačke biskupije, koja je među prvima dala donaciju prigodom svečanosti kamena temeljca, mnogi su sugrađani davali svoje priloge bez obzira na veroispovest. Danas, kao imam, skoro ne prođem gradom a da me prolaznici, poznanici i prijatelji, dobri Siščani i Siščanke, ne priupitaju kada će biti gotov Islamski kulturni centar, kako bi i oni koristili njegove sadržaje, posebno misleći na restoran i druge društvene sadržaje“, zaključuje Crnkić.

No, situacija nije svugde kao u Sisku. Muslimani u Puli, takođe, nasušno trebaju veći prostor, odnosno islamski centar.

Ideja izgradnje, kako navodi glavni imam medžlisa Islamske zajednice Pula Esad ef. Jukan, započela je još 2009. godine, a projektna dokumentacija je brzo rešena – raspisan je pozivni konkurs i izabran projekt, koji je izgradila jedna firma te je potpisan ugovor o izradi projekta.

Izmenjen je, navodi, urbanistički plan Pule i dodijeljena lokacija za igradnju na području prigradskog naselja Valmade, no nakon toga došlo je do protivljenja tamošnjeg stanovništva.

„Organizuje se protest, na koji se odaziva mali broj ljudi, između 50 i 100. Stanovništvo se ne buni protiv samog Islamskog centra, nego se protivi mestu građenja, jer su smatrali da nije na adekvatnom mestu. Gradske vlasti (pre)brzo reagiraju te zaustavljaju celi projekt, a samu lokaciju ponovnim promenom plana vraćaju u pređašnje stanje“, kaže Jukan.

Nova komisija nakon pet godina

Sve se to događalo 2014. godine i od do danas se, navodi, ništa veliko ne događa – Grad je osnovao poverenstvo, koje je trebalo pronaći novu lokaciju, no ono je, kaže, održalo tri sastanka u pet godina bez ikakvog rešenja.

Pre mesec dana, kaže, gradonačelnik Boris Miletić, nakon mnogobrojnih sastanaka, ponovno je osnovao poverenstvo, koje ima savetodavnu ulogu.

„Održan je jedan sastanak, na kome su određene smernice za budući Islamski centar. Nadamo se da će novo poverenstvo delovati puno brže i delotvornije nego prošlo. Islamska zajednica isključivo traži adekvatan prostor za obavljanje svih verskih dužnosti , jer je sadašnji prostor premali za sve vernike.“

Pulski muslimani ove godine obeležavaju 50 godina osnutka svoje zajednice, pa se nada da bi do kraja godine moglo biti pomaka u smislu lokacije, da bi sledeće godine pribavili sve dozvole i kamen temeljac položili 2021. godine.

„To su naše želje i realno je moguće učiniti. Međutim, konačna odluka je na gradskim vlastima“, zaključuje Jukan.

Osijek: Čeka se dokumentacija 

I na na drugom kraju Hrvatske, u Osijeku, izgradnja džamije i Islamskog centra dugogodišnja je želja i potreba muslimana tog područja, zajednice koja deluje 90 godina.

Glavni imam Senad ef. Hevešević kaže da se aktivnosti više od 40 godina održavaju u prostoru neadekvatnom i neodgovarajućem zbog starosti i položaja.

Lokacija je, navodi, određena, zemljište otkupljeno i sledeći koraci su polaganje kamena temeljca i početak izgradnje.

„Nekoliko faktora je uticalo na delimično usporavanje procesa: početkom 2018. godine umro je dugogodišnji osječki imam Enes ef. Poljić i bilo je potrebno da se zajednica stabilizuje i da se analiziraju nove okolnosti.

Utvrđeno je da se prvotni projekt prilagodi realnim potrebama zajednice i da se kvadratura smanji, u dogovoru s arhitektima, istovremeno ne narušavajući arhitektonsko rešenje, koje će, zasigurno, obogatiti grad Osijek i biti na korist svim građanima grada Osijeka i šire okoline. U skladu s tom delimičnom izmenom prvobitnog projekta, u procesu je prilagođavanje dokumentacije, za koju ne očekujemo da će trajati dugo.“

Finansiranje, kaže, ide u organizaciji Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj, u što će biti uključeni lokalni muslimani te potencijalni donatori iz većinski muslimanskih država. Polaganju kamena temeljca nadaju se u proleće iduće godine, kada očekuju prilagodbu dokumentacije i početak gradnje, a u svemu, navodi, imaju podršku gradskih i županijskih vlasti.

„Ova podrška se dodatno pokazala i na praktičnom primeru pomoći pri ishođenju dozvola za prvotni projekt, a nadamo se da ćemo istu pomoć imati i pri prilagodbi dokumenata“, zaključuje Hevešević.

Na krajnjem jugu, u Dubrovniku, nedavno je predstavljen idejni projekt te se kreće u njegovu razradu i prikupljanje dokumentacije.

Dubrovnik: Procedura zahteva vreme

Sekretar Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj i šef kabineta muftije Nermin Botonjić kaže da se radi o zahtevnom poslu, čija procedura treba vreme, pa je teško reći kada će koja faza biti gotova. No, prepreka, ističe, nema.

„Mi smo iskreno zahvalni svim razinama vlasti u Hrvatskoj, što su uvek razumeli naše potrebe i što su bili od pomoći kada god bi se javila potreba. Tako je i u Dubrovniku već dugo, jer muslimani su generacijama u Dubrovniku prisutni kao stanovnici grada i imaju svoje mesto i zasluge u njegovu razvoju, kao i u odbrani u Domovinskom ratu. Upravo međusobno razumevanje i rad na promovisanju dobra kroz dugi niz godina doveo je do situacije u kojoj smo sada“, kaže Botonjić.

Navodi da se svaki od objekata planira tako kako bi bio energetski što učinkovitiji i smanjio troškove održavanja kroz upotrebu obnovljivih izvora energije.

Objekti Islamske zajednice, kaže, postoje u svim većim naseljima i gradovima u Hrvatskoj već duži niz godina, a eksploatacija je ostavila traga i obično nisu adekvatni za širu društvenu zajednicu, a k tome su mnogi i stari – na primer, u Sisku i Dubrovniku stariji su od 50 godina, u Puli stariji i od 100 godina, a slično je bilo i sa stanovima u Rijeci.

Razumevanje najveća pomoć

„Postoji još gradova u kojima bi promena postojećih objekata, odnosno selidba na drugu lokaciju olakšala i našoj zajednici u tim gradovima i njihovim sugrađanima, ali gradi se onde gde je baš nužda i u skladu s potrebama.“

U svim tim nastojanjima, kaže, najveća je pomoć razumevanje. S druge strane, najveća poteškoća je nedostatak iskrenosti ili jasne vizije.

„Ako nešto živite, onda je lako. Na primer, tko ima viziju, živi u zajedništvu različitosti i pazi na svoje sugrađane, on dobije titulu evropske prestonice kulture ili bude na mapi top destinacija svih turističkih agencija. Sve zavisi šta ko izabere“, zaključuje Botonjić.

Pročitajte OVDE koja su to dva scenarija za Makedoniju.

Izvor: Al Jazira Balkans

Molimo Vas da donacijom podržite rad
portala "Pravda" kao i TV produkciju.

Donacije možete uplatiti putem sledećih linkova:

PAŽNJA:
Sistemom za komentarisanje upravlja kompanija Disqas. Stavovi izneseni u komentarima nisu stavovi portala Pravda.

Najnovije vesti - Ratni izveštaji

Najnovije vesti - PRAVDA

Urbancube