Najnovije

VEBER: Lajčak simulira postojanje političkog dijaloga Beograda i Prištine

Stručnjak za Balkan i viši saradnik Saveta za politiku demokratizacije u Berlinu Bodo Veber smatra da je teško očekivati bilo kakav pomak u dijalogu Beograda i Prištine. Veber u intervjuu za Kosovo onlajn istovremeno ističe i "da je svojevremeno postojala inicijativa i politička volja na najvišim nivoima u EU i SAD kada je u pitanju dijalog, Lajčak ne bi ni bio izabran na sadašnju funkciju".

Miroslav Lajčak (Foto: Jutjub)

Šta očekujete u daljem dijalogu Kosova i Srbije?

Teško je očekivati ikakav pomak. Preko potrebno je suštinsko resetovanje pregovora. Postojala je šansa prošle godine, odnosno posle dolaska na vlasti predsednika Bajdena u SAD, a pre odlaska sa vlasti nemačke kancelarke Merkel za tako nešto, ali nije bila iskorišćena. A sad, ove godine, kad imamo novu nemačku vladu koja je proglasila Zapadni Balkan kao prioritet, sve je dominirano ruskom agresijom, odnosno invazijom u Ukrajini.

Kako će Nemačka da se postavi na Zapadnom Balkanu – ona je poslednja zemlja u nizu koja je imenovala specijalnog izaslanika, koliko Berlin može da utiče na Prištinu i Beograd da se dođe do dogovora?

Nemačka vlada je početkom godina bila najavila određenu vodeću ulogu u politici EU prema regionu. Ostalo je bilo otvoreno kako će Berlin realizovati to vođstvo, a onda je došao rat u Ukrajini, u kojem zbog ponašanje pre svega kancelara Šolca i njegovih socijaldemokrata, ali i neodlučnost do današnjeg dana dramatično oslabljena dominantna pozicija Nemačke unutar Unije, ali i uloga unutar Zapada. Tako da u ovom trenutku teško proceniti da li će Berlin u dogledno vreme skupljati dovoljno snagu i odlučnost, da pokrene inicijativu za oživljavanje dijaloga, te da li će SAD imati dovoljno kapaciteta da se sa fokusa na Ukrajinu pridruži takvoj jednoj inicijativi.

Kurti je tokom prethodnih nedelja nebrojano puta ponovio da Kosovu preti opasnost od Srbije, ali koliko je uopšte realna ta ocena o „navodnoj vojnoj pretnji od strane Srbije“ i da li takve izjave urušavaju bezbednost na Zapadnom Balkanu?

Dok odnosi Kosovo-Srbija i unutar Kosova, između Prištine i kosovskih Srba ne budu trajno rešeni, dizanje tenzija kako sa strane Beograda, tako sa strane Prištine, na žalost će ostati deo političke svakodnevnice.

Kako ocenjujete dosadašnji učinak Lajčaka i da li EU ima snage da i dalje vodi dijalog Beograda i Prištine?

U odsustvu neke značajnije političke inicijative na navišim nivoima u Evropskoj uniji i SAD, gospodinu Lajčaku ne ostaje nište više nego da simulira postojanje političkog dijaloga. Uz to, da je svojevremeno postojala takva inicijativa i politička volja na najvišim nivoima, gospodin Lajčak ne bi ni bio izabran na sadašnju funkciju.

Da li očekujete nova priznanja nezavisnosti Kosova, pogotovo kada su u pitanju članice EU koje to još nisu uradile?

Uvek je bilo jasno da put do priznanje Kosova od strane preostalih pet država članica unije vodi preko konačnog, sveobuhvatnog sporazuma Kosovo-Srbija, što su zadnjih godina i potvrdile pojedine zemlje kao što je Španija.

Srbija se pridružila osudi ruske agresije na Ukrajinu, očekujete li da se Beograd u narednom periodu pridruži i sankcijama? 

Očekujem da će predsednik Vučić biti stavljen pred izbor da se Srbija ili pridruži EU-sankcijama, ili da EU suspenduje predpristupni proces. Možda će uspeti da još par meseci odugovlači tu odluku dok traje proces utvrđvanje izbornih rezultata i izbor nove vlade, ali na kraju neće uspeti izbeći da se pozicionira.

Da li ste očekivali ovakve rezultate izbora u Srbiji?

Manje više. Jasno je bilo da je nesporna ubedljiva pobeda Aleksandra Vučića na predsedničkim izborima. SNS je imalo malo slabiji rezultat na parlamentarnim izborima nego što se moglo očekivati, ali tu je bilo uključeno više faktora, kao povratak opozicije, efekat antirežimskih protesta, i rat u Ukraijini. 

Kvinta i EU, kao i mnogobrojni ambasadori su kritikovali odluku Kurtija da se Srbima ne dozvoli da glasaju na Kosovu. Kako vi gledate na to?

Kao posledica potpunog zaglavljivanja političkog dijaloga, koji je išao od dugogodišnje krize do paralize. Režim u Prištini nastoji da afirimiše suverenitet Kosova i borbu za vladavinu prava, što neminovno vodi do jednostranih poteza u odnosima sa kosovskim Srbima.

Rusija je izbačena uz Saveta za ljudska prava UN. Vaš komentar?

Logičan potez – zemlji, još i članici Saveta bezbednosti, koja ne poštuje osnovne principe međunarodnog prava i čiji su vojnici u agresiji na susednu zemlju izvršile masovne zločine, mesto nije u Savetu za ljudska prava.

Ima li osuđenih za zločine u operaciji Bljesak, saznajte OVDE.

Izvor: Kosovo onlajn

Bonus video

Molimo Vas da donacijom podržite rad
portala "Pravda" kao i TV produkciju.

Donacije možete uplatiti putem sledećih linkova:

PAŽNJA:
Sistemom za komentarisanje upravlja kompanija Disqas. Stavovi izneseni u komentarima nisu stavovi portala Pravda.

Kolumne

Najnovije vesti - Ratni izveštaji

VREMENSKA prognoza

Najnovije vesti - PRAVDA