Najnovije

Nema Božića bez česnice

Božić je hrišćanski i crkveni, ali pre svega porodični, srpski praznik. Prošla su ta vremena kad se Božić u kući slavio sa slamom prostrtom ispred ognja, sa badnjacima na ognju prekrštenim, sa puškama, pecivima, guslama, pesmama i zdravicama.
Foto: Vikipedija

Foto: Vikipedija

Današnji stanovi ne mogu da se urede na taj način, atmosfera i scena su drugačije pripremljeni i opremljeni. Ipak, neki od pratećih atributa su ostali kako bi kazali da dani praznovanja ne mogu biti obični. Starinski običaji su se u nečemu menjali, prilagođavali su se vremenu i prostoru u kojem živimo. Nešto je, pak, ostalo nedirnuto - jelovnik. Poslednji obrok na Badnje veče ponavlja se iz godine u godinu. Priprema se neparan broj posnih jela. Obavezni su hleb i so, riba pržena na ulju, salata od kiselog kupusa, rezanci sa orasima, turšija, med, vino i prebranac. Svaka namirnica ima simbolično značenje. Pogača, riba, vino i so vezuju se za Isusa Hrista, dok med treba da ukaže na slast večnog života. Sofra za Božić najbogatija je u celoj godini. Sa početkom jela obično se ustaje i lomi pogača, to jest česnica. Okreću je sve ruke u porodici, a onda je lome. Nikako se ne sme seći nožem ili bilo kojim predmetom od metala. Česnica se unosi i stavlja na već postavljenu trpezu. Neke kuće ne mese česnicu nego vasilicu. Posle hrišćanskih obreda, koji su se uveliko izgubili i čije značenje je skoro zaboravljeno, domaćin uzima u ruke pečenicu. To je pečeno prase ili jagnje. Neko obogaćuje trpezu ćurkom, guskom ili kokoškom. Najstariji seče prase ili jagnje od leve plećke, zatim glavu i deo od rebara. Posle toga se česnica okreće, preliva vinom i lomi. Na božićnom ručku treba da budu svi članovi porodice. Dobrodošli su i najbliži rođaci i prijatelji. Mesto će se uvek naći i za namernika. Jedno od obeležja Božića je česnica ili vasilica. Obe su posebne obredne vrste hleba. Česnica se iznosi na već postavljenu prazničnu trpezu, na dan Božića, a u nju se stavlja zlatnik ili srebrnjak. Svaki od ukućana uzima parče i zagleda u njega ne bi li našao umetnutu paricu, koja će mu obezbediti sreću cele godine. Česnica u vidu pogače mesi se od jednog kilograma brašna. Može biti slana ili slatka i pravi se od kiselog testa. U brašno se doda pola litra mleka, 100 g butera ili margarina, pola paketića kvasca, po dve ravne kašičice soli i šećera i dva žumanca. Prvo se u mlako mleko stave jedna kašika brašna, šećer i kvasac i čeka da kvasac nadođe. Posle se izmeša preostalo brašno sa solju, doda buter isečen na tanke listiće, pa žumanca i nadošao kvasac. Testo se dobro obradi rukama da bude glatko, pa se skloni na toplo mesto da nadođe. Nadošlo testo se još jednom premesi i oblikuje u pogaču. Od te mase odvoji se jedan deo za pravljenje ukrasa u obliku kikica kojima se uokviri pogača. Neko na sredinu stavlja i krstić od tankih listića testa. Često se gornji deo ukrašava i viljuškom, koja će ostaviti vijugave linije. Na kraju, na nekoliko mesta se izbode grančicom badnjaka. Oblikovana pogača se pažljivo stavlja u podmazanu tepsiju i premaže umućenim žumancetom. Čeka se još pola sata da naraste, a zatim se stavlja u rernu.
Pročitajte još:Danas je Badnji dan
Izvor: Večernje novosti

Bonus video

Molimo Vas da donacijom podržite rad
portala "Pravda" kao i TV produkciju.

Donacije možete uplatiti putem sledećih linkova:

PAŽNJA:
Sistemom za komentarisanje upravlja kompanija Disqas. Stavovi izneseni u komentarima nisu stavovi portala Pravda.

Kolumne

Najnovije vesti - Ratni izveštaji

VREMENSKA prognoza

Najnovije vesti - PRAVDA