Najnovije

Rusija ne da Severno more, a Kina ima važnu ulogu

Rusija je odlučila da pod svoju punu kontrolu preuzme plovne puteve na severu Evrope, najavljeno je prošle nedelje u Moskvi. Naime, sa nastupanjem 2019. godine stranim ratnim brodovima plovidba Severnim morem biće omogućena tek uz saglasnost nadležnih ruskih službi.

Ilustracija (Foto: Jutjub)

Tako je saopštio Mihail Mizincev, prvi čovek Nacionalnog centra za upravljanje odbranom, stvorenog 2014. sa ciljem da se sve informacije u vezi sa problemima spoljne bezbednosti zemlje sliju u jedan punkt, a zarad sinhronizovanije delatnosti ukupnih oružanih snaga RF.

Podsetimo, Severni plovni put spaja Atlantski sa Tihim okeanom, i pruža se od Barencovog mora, uz granicu Rusije i Norveške, te kroz Beringov prolaz između Sibira i Aljaske.

Odluka vlasti u Moskvi, obelodanjena pod naznakom – „hitno”, samo je još jedan od elemenata ruske strategije u pokušaju da se spreči NATO da Rusiju odvoji od ostatka Evrope i učini je dodatno ranjivijom.

Međutim, poziv Petra Porošenka NATO-u da pošalje svoje brodove u region Kerčkog moreuza, nije naišao na preterano odobravanje onih koji su dobro upućeni u situaciju. Britanski admiral lord Alan Vest je upozorio da bi bilo kakav ishitreni potez Brisela mogao samo da dolije ulje na već dobro rasplamsanu vatru. „Neophodno je dobro promisliti o slanju NATO jedinica blizu ruskih granica. Ukoliko bi poslali previše jake snage to bi bio jasan signal da smo spremni i na agresiju na rusku teritoriju”, objašnjava Vest i umesto toga predlaže eventualno stacioniranje manjih brodova, dovoljnih za kontrolu slobode plovidbe.

Ali, vratimo se Severnom moru. Kako je nedavno pisao ugledni nedeljnik „Ekonomist”, tokom proteklih desetak godina led na severu se otopio u dovoljnoj meri da omogući relativno bezbednu plovidbu. Takođe, valja imati u vidu da 30 odsto ruskog BDP-a potiče upravo iz ovog regiona. „Ruska budućnost leži u Arktiku”, preneo je list reči Malta Hamperta. „Uskoro, ovo bi mogao da postane ključni koridor za transport između Azije i Evrope. Na Rusiji je da uspostavlja pravila”, smatra Hampert.

U toj „igri” naglašena je i uloga Kine. Naime, tamošnja kompanija KOSKO je od 2013. ovom rutom obavila već nekoliko desetina plovidbi. Takođe, Kinezi se nisu ustezali od ulaganja u izgradnju infrastrukture duž ruskog dela obale Arktika i tamošnjih izvorišta nafte i gasa.

Pročitajte OVDE kakav su nuklearni dogovor postigle Rusija i Argentina.

Izvor: Politika

Bonus video

Molimo Vas da donacijom podržite rad
portala "Pravda" kao i TV produkciju.

Donacije možete uplatiti putem sledećih linkova:

Bonus video

 Rusija gradi bedem odbrane.

PAŽNJA:
Sistemom za komentarisanje upravlja kompanija Disqas. Stavovi izneseni u komentarima nisu stavovi portala Pravda.

Kolumne

Najnovije vesti - Ratni izveštaji

VREMENSKA prognoza

Najnovije vesti - PRAVDA