Najnovije

ISTEKLO PRIMIRIJE U JEMENU: Glad prerasla u epidemiju

Isteklo je dvomesečno primirje u Jemenu, uspostavljeno nakon sedmogodišnjeg građanskog rata koji je prerastao u regionalni politički sukob. Primirje je potpisano između arapske vojne koalicije predvođene Saudijskom Arabijom, koja podržava svrgnutu jemensku vlast, i pokreta Huta koji kontroliše sever države i prelaznu vladu u prestonici Sani. Udružen sa petro-monarhijama, Rijad je vojno intervenisao u martu 2015. uz podršku Vašingtona, Londona i Pariza, koji ostvaraju profit od prodaje oružja. Usred tog haosa u Jemenu su ojačale Al Kaida i Islamska država. U zemlji dugo vlada kriza gladi koju su sukobi u Ukrajini samo produbili.

Jemen (Foto: RIA Novosti)

Nedavno su građani Jemena kupovali znatno opuštenije, pripremajući se za proslavu Ramazana. Kada je nastupilo primirje prvi put od 2016. godine, zaustavljene su sve ofanzivne vojne operacije.

Na nebu i zemlji prestalo je da grmi, kažu stanovnici Sane, ali je manje radosti. Rat je ušao u osmu godinu. Devastirana je privreda, milioni ljudi su raseljeni, a cene hrane prevazilaze mogućnosti mnogih. Primirje nije donelo olakšanje.

"Kriza valuta, kriza energenata, kriza hrane, kriza dostupnosti stvari, opšti porast troškova. To pogađa ljude, nemaju čemu da se raduju, ne mogu čak ni odeću da kupe", kažu stanovnici Sane u Jemenu.

Ocenjuju da je razlika između ove i prošle godine u slabijoj kupovnoj moći stanovništva i rastu cena i da primirje nije imalo nikakvog efekta na svakodnevni život, niko ne oseća boljitak, ni kupci ni trgovci.

Sa aerodroma u Sani poleteo je prvi avion nakon šest godina. Primirje je obezbedilo priliv goriva u regione pod kontrolom Huta – pripadnika zaidizma, umerenog ogranka šiitskog islama koji danas kontrolišu sever zemlje, uključujući i glavni grad.

Sve je počelo 2014. kada su Huti svrgnuli prosaudijsku vladu u Sani i predsednika Abdu Rabu Mansura Hadija koji je pobegao u Rijad.

Predsednička ovlašćenja Hadi je potom preneo na Predsednički savet u Adenu, na tradicionalno sunitskom jugu.

Saudijska Arabija je udružena sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Kuvajtom, Katarom, Egiptom i drugim afričkim zemljama, pokrenula vojnu ofanzivu protiv Huta.

Istorijska podeljenost

Usledile su stotine hiljada vazdušnih udara i brutalna blokada vazduha, kopna i mora. 

"Imamo istorijsku podeljenost koja je udarila temelje za dve države: Severni Jemen, onaj što je bio deo Osmanskog carstva, i Južni – koji je zapravo bio britanski protektorat", kaže docent dr Vladimir Ajzenhamer sa Fakulteta bezbednosti Univerziteta u Beogradu.

Dodaje da su se 1990. ujedinili i da se brzo pokazalo da njihovo ujedinjenje nije bilo od starta najsrećnije, jer administracije nikada nisu "kliknule" međusobno, posebno bezbednosni segment državnog aparata i došlo je do rata Severnog i Južnog Jemena koji se završio pobedom severnih snaga.

Hute sa Iranom veže šiitska vera. Strateški, Jemen je na mapi sveta pozicioniran tako da kontroliše ulaz u Crveno more i dalje put ka Sueckom kanalu, što je jedna od najprofitabilnijih pomorskih trasa za regionalne igrače i zapadne sile koje zalivske petro-monarhije snabdevaju oružjem.

Od Afrike je odvojen 30 kilometara širokim moreuzom Bab al Mandeb koji spaja Crveno more sa Adenskim zalivom i Arabijskim morem, i predstavlja ključnu vezu između Sredozemnog mora i Indijskog okeana.

Kroz taj prolaz dnevno prođe oko četiri miliona barela sirove nafte i njenih derivata, a najveći deo dolazi upravo iz zemalja Saudijske koalicije, koje se boje da će Huti uz podršku Teherana ugroziti najvažniju rutu za izvoz energenata sa Bliskog istoka.

"Zaiditi su šiitska grupa koja čini trećinu populacije Jemena, ali je mekša, blaža verzija šiizma od onog kakav imamo u Iranu. Problem nastaje 1994. tokom građanskog rata, jer je vladar Saleh za svoje interese koristio Mudžahedine koje je dovodio iz Avganistana i na taj način radikalizovao sunite, uz još uticaj Rijada koji je širio salafističke pokrete u Jemenu", ističe Ajzenhamer.

Prema njegovim rečima, tako nastaje verski konflikt između zaidita koji se bore za očuvanje kulturnog identiteta i salafizma koji agresivno pokušava da poništi tu versku dimenziju Jemena.

Projekat protiv terorizma 

Za Vašington, Jemen je deo projekta u ratu protiv terorizma.

"Uvertira u 11. septembar bila je u Adenu 2000, kada je u napadu Al Kaide ubijeno 17 američkih mornara. Sjedinjene Države, Britanija, Francuska su veliki snabdevači oružjem Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata i drugih, a skoro je iskrslo u javnosti da je Britanija imala i konkretniju ulogu skrivenu ispod žita – da su njeni oficiri bili na terenu i davali logističku podršku i savete o metama napada, što je sa stanovišta humanitarne katastrofe u Jemenu bolna tačka", objašnjava dr Vladimir Ajzenhamer.

Glad u Jemenu prerasla je u epidemiju. Rat u Ukrajini je pogoršao stanje, pa bi moglo da se dogodi da čak 19 miliona ljudi novu godinu dočeka praznog stomaka.

Trenutno je 17,5 miliona gladnih, više od pola jemenske populacije. Među njima je najmanje četiri miliona dece, 50.000 je umrlo.

"Borbene zone su se utišale, stižu izveštaji o lakšem humanitarnom pristupu ranije nedostupnim regionima. Izdvojili smo oko milijardu trista miliona dolara pomoći za Jemen ove godine, ali su potrebne bar četiri i po milijarde. Evropska unija, Amerika i Saudijska Arabija treba više da pomognu", smatra specijalni izaslanik UN za Jemen Hans Grundberg.

Saudijska koalicija je koristila totalnu blokadu kao ratno oružje pravdajući se da tako sprečava ulazak iranskog naoružanja u Jemen. Huti su često obarali američke bespilotne letelice, a gađali su i naftna postrojenja u Saudijskoj Arabiji.

Koalicija na čelu sa Rijadom tvrdi da je vojnom intervencijom zaštitila globalne izvore energije. Činjenica je i da je blokadom svih mogućih kanala za protok hrane, lekova i goriva izazvala dramatičnu humanitarnu krizu.

O ruskom oružju u rukama američke vojske pročitajte OVDE.

Izvor: RTS

Bonus video

Molimo Vas da donacijom podržite rad
portala "Pravda" kao i TV produkciju.

Donacije možete uplatiti putem sledećih linkova:

PAŽNJA:
Sistemom za komentarisanje upravlja kompanija Disqas. Stavovi izneseni u komentarima nisu stavovi portala Pravda.

Kolumne

Najnovije vesti - Ratni izveštaji

VREMENSKA prognoza

Najnovije vesti - PRAVDA