Od kraja Hladnog rata i početka jugoslovenske krize, Bajden je predstavljao zagovornika agresivnije spoljne politike SAD na ovom prostoru, i u velikoj meri je učestvovao u kreiranju ambijenta u našem regionu kakav je danas. Bajden je često govorio ono što je najradikalnija politička struja u Vašingtonu mislila.
Izdvojeno je pet njegovih odluka koje su se značajno ticale našeg regiona, ali i budućnosti sveta uopšte:
1. Politika SAD prema raspadu Jugoslavije je u pojedinim momentima delovala nedovoljno definisano. Međutim, uticaj DŽoa Bajdena na Bila Klintona i njegovu administraciju ipak je odneo prevagu, pa je doneta odluka da NATO predvođen SAD učestvuje u vazdušnim operacijama, najpre protiv bosanskih Srba 1995. godine, a zatim i protiv Vojske Jugoslavije pod izgovorom sprečavanja humanitarne katastrofe na Kosovu i Metohiji. 2. Nakon početnog izostajanja definisanih ratnih ciljeva NATO saveza, Bajden se zalagao za okončanje rata protiv SRJ 1999. kopnenom intervencijom. NJegov stav tada srećom nije bio uvažen u američkom establišmentu.
3. Osamdesetih godina prošlog veka je kao senator dolazio u sukob sa administracijom tadašnjeg predsednika Ronalda Regana, a zbog podrške tadašnjeg državnog sekretara DŽordža Šulca Južnoj Africi u kojoj je tada vladao aparthejd.
4. Bio je jedan od najglasnijih zagovornika ukidanja embarga na uvoz oružja Hrvatima i Bošnjacima u jugoslovenskom sukobu, čime je stvoren osnov za njihov ozbiljniji povratak na front i sprovođenje daljih akcija koje su dovele do ostvarenja interesa SAD u ovom delu sveta.
5. Sin američkog potpredsednika Hanter Bajden postao je član borda direktora najveće privatne gasne kompanije u Ukrajini. To pokazuje da Bajden ima ogroman uticaj na aktuelni establišment u Kijevu, imajući u vidu značaj energetskog faktora za nacionalnu bezbednost Ukrajine, ali i američke geostrateške zamisli u Istočnoj Evropi. Izvor: Mediji
VLADIMIR DIMITRIJEVIĆ: Velika sreda i Prvi maj - razmišljanja na današnji dan
Piše: Vladimir Dimitrijević