Pravda

Kako smatraju analitičari, od ovog susreta se može očekivati otopljavanje odnosa dve crkve. Ipak, ne treba očekivati donošenje važnih odluka, slažu se analitičari, koji, međutim, različito govore o tome kako će taj susret uticati na odnos SPC i Katoličke crkve i eventualni dolazak pape u Beograd. Predsednik Centara za istraživanje religije, politike i društva u Novom Sadu Nikola Knežević kaže da misli da će u izvesnoj meri taj susret uticati na odnos SPC i Katoličke crkve, dok naučni saradnik Instituta za noviju istoriju Srbije Aleksandar Raković smatra da on neće naručito uticati na te odnose. ''Moramo imati u vidu da Srpska pravoslavna crkva, iako nezavisna i autokefalna, izuzetno uvažava mišljenje patrijarha Kirila, te ima posebno snažne i dobre odnose sa RPC'', rekao je Knežević. On je ukazao i da je jasno da će presudan uticaj na odnose SPC i Rimokatoličke crkve imati rad zajedničke komisije o Alojzu Stepincu, kao i da će uticati na eventualnu posetu pape Franje Srbiji. ''Dakle, rešavanje otvorenih pitanja iz prošlosti koja opterećuju odnose SPC i Vatikana kroz rad zajedničke komisije imaće presudan značaj na dolazak pape'', rekao je Knežević. U svakom slučaju, kako ističe predsednik Centara za istraživanje religije, politike i društva u Novom Sadu, veoma je bitno da do te posete dođe jer to u određenom smislu opterećuje i odnose Hrvatske i Srbije, kao "dva bratska i geografski i kulturno bliska naroda". "Moramo priznati da situacija u regionu nije nimalo naivna s ozirom na eskalaciju nacionalizma i koji dolazi iz ekstremno desnih političkih krugova", rekao je. Sa druge strane, naučni saradnik Instituta za noviju istoriju Srbije Aleksandar Raković kaže da sastanak ruskog patrijarha i rimskog pape neće naručito uticati na odnose SPC i Rimokatoličke crkve. ''Čini mi se da kod nas u javnosti postoji izvesna doza zablude da će ovaj susret doprineti i produbljenju odnosa i saradnje Rimokatoločke crkve i SPC u smeru koji bi doveo do posete pape Srbiji, Beogradu. Do toga neće doći i ovaj susret sa tim nema nikakve veze i u tom smislu ne treba ga na taj način ni tumačiti'', rekao je Raković. On je ocenio da SPC ima sa Rimokatoličkom crkvom otvoreno pitanje - pitanje kanonizacije Stepinca o čemu tek sad treba da se diskutuje u okviru zajedničkog zasedanja dve komisije. ''Videćemo gde će voditi ishod tog dijaloga između SPC i Rimokatoličke crkve o toj vrlo spornoj, gorućoj, temi kakva je kanonizacija Stepinca, koji je bio poglavar Rimokatoličke crkve u ustaškoj Nezavisnoj Državi Hrvatskoj'', zaključio je Raković. Govoreći o samom susretu, sagovornici Tanjuga navode da je bez sumnje reč o istorijskom trenutku u svakom smislu te reči, koji je, kako se čuje, planiran dve decenije. "Radi se o susretu predstavnika dve najstarije hrišćanske konfesije. Razume se, Patrijarh Kiril ne predstavlja sve pravoslavne zemlje, ali predstavlja najveću pomesnu pravoslavnu crkvu i u tom kontekstu značaj susreta je veliki, naročito jer se radi o prvom susretu poglavara dve crkve. U jednom romantičnom aspektu, to je susret novog i starog Rima, dve sestrinske crkve koje nose balast istorijsko-političkih sukoba", insistira Knežević. On napominje da ovaj susret, svakako, ima konkretan cilj - a to je skretanje medijske pažnje na tešku situaciju u kojoj se nalaze hrišćani na Bliskom Istoku, Africi i u svetu uopšte, a koju je papa jednom prilikom ocenio kao "genocid". "Veliki broj hrišćana se pod najezdom islamskog ekstremizma nalazi u gotovo bezizlaznoj situaciji. Dok zapadne zemlje oberučke prihvataju migrante iz Sirije i Iraka, na tim prostorima, ali i u Nigeriji, Somaliji događaju se progoni hrišćana nezapamćenih razmera", naveo je. Knežević veruje da će dva verska poglavara razgovarati o načinima kako da se ova eskalacija nasilja zaustavi. "Svakako, u ovakve razgovore bi trebalo uključiti i predstavnike treće i druge po veličini, hrišćanske konfesije - Protestanata koji, pored Rimokatolika, poseduju najviše resursa za rešavanje ovih pitanja. Ova poseta može imati i implikacije na jednu vrstu otopljavanja odnosa izmedu Rusije i Zapada", smatra Knežević. Podsetio je na to da su se Putin i papa Franja sastali prošle godine i da su veze između crkve i države u Rusiji izuzetno jake, te da je njihov sastanak bio i uvertira u ovaj. "Patrijarh Kiril i papa Franja odlučili su da ostave otvorena pitanja po strani, poput onih koja se tiču i sfere uticaja obe crkve u Ukrajini i ujedine se oko trenutno najvećeg problema koji prevazilazi konfesionalne podele i predstavlja pretnju celokupnom hrišćanstvu", naveo je Knežević. Raković, pak, smatra da susret dvojice poglavara može doprineti otpoljavanju odnosa Rimokatoličke crkve i Ruske pravoslavne crkve. "Ovaj susret je planiran, koliko čujemo iz izvora Rimokatoličke crkve, čitavih 20 godina. To je dug vremenski period", kaže Raković i objašnjava da do susreta, kako kaže, nije došlo zbog toga što je Ruska pravoslavna crkva insistirala da postoje problemi sa nelegitimnim prozelitizmom Rimokatoličkle crkve na teritoriji Moskovske patrijaršije. Ovo je, ističe, prilika da se diskutuje o ovoj temi i drugim temama, a koliko, kako kaže, možemo da vidimo iz izvora bliskih i jednoj i drugoj crkvi diskutovaće se o krizi na Bliskom istoku i progonu hrišćana koji se događa na tom prostoru.

Pročitajte još:

• RUSKA CRKVA PORUČILA EU: Dalje ruke od Svete Gore, nemate pravo da menjate status svetinje!
• BEZ ZAJEDNIČKE MOLITVE: Kiril i Francisko u skladu sa pravoslavnim kanonima
• Patrijarh Kiril: Svepravoslavni sabor bi trebalo da se održi na Svetoj Gori, a ne u Istanbulu

Izvor: Tanjug