Najnovije

KURTI SPREMA VELIKU ZAMKU! Šta to znači za Srbiju u ovom momentu

Srđan Barac iz centra za društvenu stabilnost izjavio je danas da je odluka premijera privremnih prištinskih institucija Albina Kurtija da zabrani Srbima na Kosovu i Metohiji da glasaju na izborima 17. decembra rađena sa ciljem da Srbi, pod još jednim pritiskom, izgube strpljenje i urade određene stvari koje bi mogle da se zloupotrebe protiv Srba.

On je za Tanjug rekao da fizički, pravni i privredni napadi na Srbe koji žive na prostoru KiM, kao i pritisak administracije, stvara psihički pritisak i određenu tenziju među predstavnicima Srba na KiM, ne bi li se oni opet sami organizovali u nedostatku drugog načina da odgovore svim tim pritiscima, napadima, hapšenjima.

"Imali smo, nažalost, i neke ljudske gubitke, što je iskorišteno protiv Srbije, protiv Srba koji žive na KiM, to je nešto što je dalo municiju svim našim neprijateljima da nas napadaju u prethodnim mesecima. Mislim da će se i u narednim mesecima ta municija koristiti, zato je još jednom Srbima onemogućeno ono što je svima na svetu moguće", ocenio je Barac.

Prema njegovim rečima, zabrana glasanja na izborima je još jedan pritisak na Srbe koji žive na prostoru KiM.

"Krše se njihova osnovna ljudska, manjinska prava, njihove osnovne vrednosti, osnovne tekovine 2023. godine, ako bismo posmatrali evropske vrednosti, svetske vrednosti, vrednosti UN, ukoliko bi posmatrali da svako treba i mora da ima slobodu da bude biran i da bira, a jedino se Srbima to u 2023. godini uskraćuje", istakao je on.

Barac kaže da se postavlja pitanje kakav je to politički projekat na prostoru KiM koji ne dozvoljava Srbima osnovno pravo, koji, napominje on, podržava i EU i politički zapad.

Komentarišući proterivanja hrvatskog diplomate iz Srbije i recipročnog odgovora te zemlje, kao i odbijanje zvanične LJubljane da da saglasnost za imenovanje Zorana Đorđevića za ambasadora Srbije, Barac je izjavio da ako se formalno pravno posmatra Bečka konvencija, imali su pravo to da urade, ali dodaje da je suštinski to loša politička poruka koja nije dobrosusedska.

"Kada se šalje osoba da bude ambasador, postoje ustaljene procdure i načini formalno pravni na koje se to radi. Postoji jedna suštinska, ukoliko želite da pokažete bonafider, odnosno dobru veru, zna se šta se radi. U diplomatskoj praksi postoje predstavnici u službi bezbednosti koji se upućuju u druge službe i sve to funkcioniše. Svakako da ambasador nije osoba koja treba da ide da obavlja određene bezbednosne poslove na prostoru druge države", rekao je on.

Kako je objasnio, ambasador je taj koji treba da obavlja političke poslove i da radi na uspostavljanju što boljeg poltičkog odnosa između zemlje prijema i zemlje koja ga šalje.

"Ja smatram da je u interesu svih država koje žive na Balkanu, posebno naših komšija, jeste da mi budemo region koji će se razvijati, rasti, trgovinski sarađivati, i omogućiti kvalitetniji život za naše građane. Ovakve političke poruke koje više idu u domen nekih jeftinih političkih poena su negativne po ceo proces pomirenja u ovom regionu", ocenio je Barac.

'VOJNI ŠENGEN'' PROTIV RUSIJE: Reakcija Moskve na predlog NATO-a

Izvor: Politika.rs

Bonus video

Molimo Vas da donacijom podržite rad
portala "Pravda" kao i TV produkciju.

Donacije možete uplatiti putem sledećih linkova:

PAŽNJA:
Sistemom za komentarisanje upravlja kompanija Disqas. Stavovi izneseni u komentarima nisu stavovi portala Pravda.

Kolumne

Najnovije vesti - Ratni izveštaji

VREMENSKA prognoza

Najnovije vesti - PRAVDA